Hrvatska je jedna od najpogođenijih država u EU te će trebati barem dvije do tri godine da dosegne razinu iz 2019. O oporavku ovisi i povratak fiskalnih pokazatelja unutar kriterija iz Maastrichta koji su uz ispunjavanje obveza preuzetih ulaskom u ERM2 preduvjet za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja. Uz trenutne prognoze, još uvijek je moguće taj cilj dosegnuti 2024. A do tada monetarna politika ostat će izrazito ekspanzivna i dosljedna politici stabilnog tečaja – poručila je Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA u najnovijem izdanju RBA analiza koje se bavi utjecajem pandemije na makroekonomsko okruženje i posljedicama na domaća financijska i svjetska tržišta.
U izvještaju ističe da je pogoršanje epidemiološke situacije, započeto početkom posljednjeg tromjesečja 2020., uzrokovalo popriličnu neizvjesnost i usporavanje oporavka diljem Europe, a ni početak 2021. nije donio značajnije opuštanje i olakšanje unatoč vijesti o početku cijepljenja. Intenzitet usporavanja i godišnji pad BDP-a u pojedinim državama osim strogosti epidemioloških mjera odredit će izloženost posebno pogođenom uslužnom sektoru.
– Pokazatelji četvrtog tromjesečja za Hrvatsku upućuju također na usporavanje rasta, ali odgoda primjene razmjerno strožih epidemioloških mjera spriječila je potencijalno veći negativni utjecaj na gospodarsku aktivnost. Ipak, i posljednje tromjesečje 2020., i prvo tromjesečje 2021., donijet će nastavak realnog godišnjeg pada BDP-a. U oba razdoblja kao i prethodnih mjeseci nepovoljna kretanja biti će predvođena padom izvoza usluga i potrošnje ili sa strane ponude djelatnostima vezanim uz ugostiteljstvo i prijevoz – napominje analitičarka te dodaje da je udar krize na potrošnju uvelike ublažen potporama za očuvanje radnih mjesta i petim krugom poreznih izmjena kojim je došlo do poreznog rasterećenja.
– Usto, početak procjepljivanja stanovništva diljem Europe uz približavanje proljeća budi polagani optimizam da bi se pandemija mogla staviti pod kontrolu omogućavajući povratak putovanja i turizma o kojima je Hrvatska uvelike ovisna. Nastavak građevinske aktivnosti i potreba obnove potresom pogođenih područja uz visoka sredstava iz EU fondova sugeriraju razmjerno snažan rast investicije tijekom 2021., a oporavak hrvatskih izvoznih tržišta donijet će rast izvoza roba – pozitivna je ekonomistica koja ipak solidna očekivanja i optimizam uzima s visokom dozom opreza jer je teško prognozirati vremenski horizont mogućeg obuzdavanja pandemije.
Globalno, i kretanja na dioničkim tržištima u godini pred nama gleda s optimizmom baziranim na činjenici da je novoizabrani američki predsjednik Joe Biden predstavio novi paket fiskalne pomoći američkom gospodarstvu, koji bi u slučaju da ga izglasa američki Kongres, mogao dati snažan zamašnjak brzom oporavku američkog gospodarstva.
– Stoga je trenutni optimizam ulagača odraz uvjerenja da će ova godina donijeti značajan oporavak gospodarskih aktivnosti na globalnoj razini u odnosu na baznu 2020. Istovremeno, vodeće središnje banke s obje strane Atlantika nastavljaju s mjerama iznimno ekspanzivne monetarne politike – kaže Z, Živković Matijević. Upozorava da bi se dio ulagača u potrazi za zadovoljavajućim prinosima mogao okrenuti prema značajnijim ulaganjima u rizičnije klase imovine.
– Međutim, prilikom donošenja svojih investicijskih odluka ulagači bi trebali biti svjesni i nadalje izražene neizvjesnosti na tržištima oko tijeka pandemije COVID-19 uslijed sporog procjepljivanja te brzog širenja novih sojeva virusa. Unatoč i nadalje prisutnim neizvjesnostima oko dinamike oporavka domaćeg gospodarstva, s optimizmom gledamo na izvedbu domaćeg dioničkog tržišta u ovoj godini – zaključuje.
Svi će nas prestići. Hrvatska postaje najveća balkanska sirotinja.