Ne znam što bankari planiraju, ali znam što smo mi isplanirali i o čemu smo donijeli odluke

Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je danas najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2015.-2016.“ U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi, kao i prošle godine, na 77. mjestu među 140 gospodarstva svijeta.

Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Njemačka i Nizozemska. Od zemalja s kojima se uspoređujemo, napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Češka, Makedonija, Rumunjska i Poljska. Slovenija je napredovala čak 11 mjesta, sa 70. na 59. mjesto. Hrvatska, Bugarska, Grčka i Srbija su zadržale prošlogodišnju poziciju dok Mađarska i Crna Gora bilježe pad za tri mjesta.

Hrvatska na 77. mjestu i ocjenom od 4,1 drži korak s promijenama na globalnoj razini. Bitan napredak zahtjeva provođenja strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski razvoj. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo u makroekonomskom okruženju gdje je uočen pad za 16 mjesta i razvoju financijskog tržišta za 14 mjesta.

'Ubrzano uhvatiti korak'

Prema riječima predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivice Mudrinića, ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju blago poboljšanje ocjene faktora visokog obrazovanja i treninga (51.), efikasnosti tržišta rada (105.), tehnološke spremnosti (43.) te inovacija (92.), dok je i ove godine zamjetan pad ocjene makroekonomskog okruženja (107.) i razvoja financijskog tržišta (88.).

Današnji svijet ubrzanim tempom uvodi nove tehnologije, digitalizira se javni sektor a time se podiže razina transparentosti i efikasnosti javnog sektora. Naš potencijal za napredak je značajan i to nam daje razlog za optimizam, ali nedostaje nam snaga da ga iskoristimo. Moramo ubrzano uhvatiti korak s naprenim sredinama ako želimo bitno poboljšati svoju poziciju i osigurati povećanje blagostanja za naše građane. Hrvatska nije uspjela ostvariti znatan napredak u nekoliko ključnih segmenata koji nas čine manje konkurentnim od našeg potencijala. Bilježimo negativan trend u makroekonomskom okruženju što je rezultat fiskalnog deficita te razvoju financijskog tržišta zbog nedostatka svježeg kapitala. Nismo stvorili uvjete u kojima se isplati investirati u Hrvatskoj. Analiza ukazuje da kasnimo u pokretanju strukturnih reformi važnih za gospodarski napredak. Stoga, kao i do sada, svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta. Krajnji rezultat ovakvih procesa bi trebao biti poboljšavanje životnog standarda naših građana i povećanje razine blagostanja -  istaknuo je Mudrinić, koji 77. mjesto Hrvatske slikovito opisuje kako trčimo ili se mijenjamo istim tempom kao druge države. To ne znači da nismo ništa radili, objašnjava on, no oni koji su napredovali na listi konkurentnosti bili su proaktivniji.

Nedostatak dugoročnih reformi

Mudrinić kaže kako bi, kad bi se Hrvatska vratila 30-ak godina unazad, danas bila na prvom mjestu u odnosu na konkurentske zemlje, osim možda Slovenije. No rat i proces tranzicije su nas unazadili. Nismo mogli iskoristiti mogućnosti kao ostali i zato smo inicijalno zaostali.

Rezultati Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2015.-2016., ukazuju na nedostatak dugoročnih strukturnih reformi potrebnih da potaknu produktivnost i poduzetništvo ključno za podizanje standarda građana, smanjenja nezaposlenost i stvaranja gospodarstava otpornih na krizu. Podjela na izrazito konkurentan sjever Europe i zaostali jugoistok posljedica su provođenja odnosno neprovođenja reformi.

Grčić - Istražiti rezultate

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je danas kako je apsurdno da se Hrvatska nije pomakla na ljestvici konkurentnosti te da to treba istražiti. Ističe kako sve analize ukazuju kako je ulazak RH u EU doveo do povećanja konkurentnosti, kao I kod drugih zemalja – I to se vidi na makroekonomskim pokazateljima.

Dapače, hrvatski EU indeks poslovne klime prema podacima Eurostata raste najbrže među svim članicama EU-a, ističe Grčić. U rujnu 2015., prosječna vrijednosti indeksa poslovne klime EU-a iznosila je 107 bodova, dok je Hrvatska na 119 bodova, a Grčka, pak, s kojom nas neki uspoređuju na 82. mjestu. Potpredsjednik Vlade tvrdi kako taj rast nije slučajan. Sve to rezultat je novih ulaganja, rasta izvoza te pojačanog korištenja EU fondova.

Veliki napredak zabilježen je, tvrdi, i turizmu gdje je otvoreno 25 novih velikih hotela i puno manjih turističkih sadržaja.

 - Turizam i industrija srce Hrvatske ekonomije to je naša strategija, a ne trgovina utemeljena na uvozu i nekretnine čiji je balon pukao kao gnojni čir – rekao je Grčić.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata osvrnuo se kako smo po sposobnosti privlečenja talentiranih ljudi, zadržavanju tih ljudi, zapošljavanju i otpuštanju radnika, obrazovanju zaposlenika, kapacitetima za inovacije… gotovo na na začelju ljestvice konkurentnosti. Većina gospodarstvenika i dalje smatra kako će smanjenjem radničkih prava nešto ušićariti, no lista 10 najkonkurentnijih zemalja to demantira. To su zemlje gdje su plaće najviše, rekao je.

'Stagnacija ili pad'

Dok budemo tražili konkurentnost u smanjenju radničkih prava umjesto da privučemo ljude koji će sudjelovati u stvaranju sustava visoke dodane vrijednosti, stagnirat ćemo ili padati – poručio je Sever.

Rezultati istraživanja temelje se na javno dostupnim statističkim pokazateljima (za 2014. i 2015. godinu) kao i na perceptivnim podacima dobivenim kroz istraživanje mišljenja rukovoditelja tvrtki. Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao set institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti jedne zemlje. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost.

Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2015.- 2016.: Pozicija Hrvatske

>> 'U trećem kvartalu ove godine možemo očekivati još veći rast BDP-a od onog u drugom kvartalu'