Pandemija COVID-19 utjecala je na brojna negativna kretanja u biznisu te promijenila način poslovanja i razmišljanja na globalnoj razini. No i u takvim uvjetima hrvatska je poljoprivreda uspjela odgovoriti novim izazovima pa Hrvatska pandemijsku 2020. godinu završava s rastom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje za 4,7% u odnosu na godinu ranije, odnosno sa 17,9 mlrd. kuna na 18,8 mlrd., odličnim rezultatima u ratarskoj proizvodnji (pšenica, soja, kukuruz i dr.), smanjivanjem deficita vanjskotrgovinske razmjene za 26,6%, ali i rekordnim isplatama različitih oblika potpora poljoprivrednicima od 6,8 mlrd. kn do kraja studenoga, pokazala je analiza Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Potpore i isplate po osnovi Programa ruralnog razvoja (PRR) znatno su rasle i očito potaknule investicijski ciklus, što je dijelom utjecalo i na rast vrijednosti proizvodnje, ali i na rast produktivnosti od gotovo 10%, što je još i važnije. No nikako se ne smije zaboraviti da su tijekom godine dodatno isplaćene i tzv. COVID potpore sektorima koji su bili na najjačem udaru – u govedarstvu, svinjogojstvu, vinarstvu... upozoravaju, kao i da je rješavanje osnovnih pretpostavki za konkurentniju poljoprivredu još ispred nas.
– Ključnim za 2021. smatramo izradu strateških planova za poljoprivredu što je naša obveza prema novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Budući ciljevi i akcijski planovi moraju pratiti nove proizvodne investicije, a strategija poljoprivrede usmjerena na podizanje konkurentnosti te proizvodnju, koji imaju dobar temelj da budu nositelji budućeg razvoja – kaže Marina Kresoja, projektna menadžerica Smartera.
Jedan od važnijih preduvjeta za to je i pronalaženje dugoročnih modela poslovanja kako bi se sirovina u preradbenim kapacitetima pretvorila u proizvode dodane vrijednosti koji će donositi bolju zaradu u globalnoj trgovini, zaključak je analize.
>> Pogledajte i ovaj video: Izjave nakon prvog sastanka Stožera za sanaciju posljedica potresa