Hrvatska Portugalcima nesigurna za ulaganja!

Hrvatska među Portugalcima ima imidž male, daleke i nepoznate zemlje, nesigurne za ulaganja, a to odražavaju i gospodarski odnosi dviju zemalja, puno slabiji nego što bi trebali biti  priznaje hrvatski veleposlanik u Portugalu Željko Brala.

Tomu u prilog ide i gotovo zanemariva robna razmjena između dviju zemalja, koja je lani iznosila samo 40-ak milijuna američkih dolara te nije čudno što Hrvatska gospodarska komora upravo u Portugalu, koji sljedeći predsjeda Europskom unijom, nastavlja projekt Be CROative  kojim se dosadašnja akcija Kupujmo hrvatsko širi i izvan domaćih granica.

Na sajmu znanja, kulture i jezika Expolingua u Lisabonu, koji je završen u nedjelju, predstavljena su 34 originalna domaća proizvoda, nosioca prestižnih znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, za koje je vladalo veliko zanimanje. Prema multimedijalnom principu, uz poruku "gledaj, slušaj i osjeti", Portugalce uz mirise lavande, dalmatinske kampanele, žubor mora i pjesmu cvrčaka mamili su zagrebački paprenjaci, izvorni posedarski pršut, paški sir iz sirane Sirena, vrhunska i arhivska vina poljoprivrednih zadruga i vinarija Svirče i Potomje, Filipčev bermet..., "začinjeni" neizostavnom Podravkinom vegetom, Kraševom bajaderom, Maraskinim maraschinom...

A kako bi je još lakše prepoznali i zapamtili, Hrvatsku su predstavile i njezine inovacije i izumi, koji su zadužili svijet: Vučetićev daktiloskop za otisak prsta, Vrančićev padobran, Lupisov torpedo, Teslina izmjenična struja...

 Na Expolingui nismo  bili slučajno. Kao buduća, 28. članica EU Portugalu smo se  predstavili  kao zemlja koja je sposobna napraviti proizvode koji su sinteza hrvatskog znanja, jezika i kulture  kazao je predsjednik HGK Nadan Vidošević, istaknuvši kako u društvu ostalih članica EU Hrvatska može biti prepoznatljiva samo brandom vlastitih proizvoda, da osim hrvatskih sportaša i prirodnih ljepota prva asocijacija na nju bude i kvaliteta.

Vrhunskim domaćim proizvodima HGK je dosad dodijelio više od 300 znakova hrvatske kvalitete i izvornog hrvatskog te su se pri planiranju projekta Be CROative, teškoga četiri milijuna kuna, vodili mišlju Hrvatske u malom, da su proizvodi odabranih tvrtki dobro primljeni, kako u nas tako i u zemljama gdje se predstavljaju. Gospodarski odnosi Hrvatske i Portugala nikad neće spektakularno rasti, drži Vidošević. No, Portugal Hrvatskoj može omogućiti malen, ali velik korak ka ujedinjenoj Europi, a Hrvatska Portugalu poslužiti kao most za istočnoeuropsku regiju.

Portugalcima su i danas najveći partneri Španjolci, koji su znatno potaknuli izvoz Portugala, Francuzi, ali i Brazilci i bivše kolonije, dok je među novima lani najviše investicija bilo u novopridošlim članicama Unije, Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj. U Hrvatskoj pak izravnih ulaganja portugalskih gospodarstvenika nije bilo od 1993. godine, dok u robnoj razmjeni, usprkos rastu hrvatskog izvoza od oko 40 posto, dominira uvoz iz Portugala  lani u vrijednosti od 28,5 milijuna dolara iako je ostvarena najveća robna razmjena dviju zemalja do sada.
Samo 10 posto robe proizvedene u Portugalu nosi portugalske robne marke.

Ostala se roba proizvodi za inozemne tvrtke u okviru lohn-poslova, a iako je portugalska tekstilna industrija deveta na svijetu, ne postoji, primjerice, nijedna svjetski poznata portugalska odjevna marka.

Gospodarska grana s velikim rastom zasigurno je turizam s oko 11 milijuna turista godišnje, dok tradicionalni portugalski izvozni proizvodi  portugizac i pluto  posljednjih desetljeća sve više gube na važnosti u vanjskotrgovinskoj razmjeni Portugala. Najznačajniji izvozni proizvodi postaju, naime, motorna vozila i dijelovi, tekstilni proizvodi, strojevi i oprema, a najveći dio vanjskotrgovinske razmjene odvija se sa zemljama EU  između 70 i 80 posto.