Svakodnevni život danas je jednostavniji nego ikada. S nekoliko klikova na pametnom telefonu usluga prijevoza stiže nam u roku od pet minuta. Gablec na poslu naručujemo aplikacijom na pametnom telefonu, usput dok radimo. Godišnji rezerviramo na online platformama u bilo koje doba dana ili noći. Moguće je raditi iz svog doma na projektu koji se događa bilo gdje u svijetu zahvaljujući efikasnoj komunikaciji na različitim platformama.
Sve to omogućile su nam digitalne tehnologije koje potpuno transformiraju tržište rada, obrazovanje, tradicionalne usluge, komunikaciju i zabavu, otvaraju prilike za nevjerojatne nove biznise i guraju digitalnu transformaciju koja potpuno mijenja ekonomske modele.
Korisnici na dobitku
Najvrjedniji globalni jednorog je Uber čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 68 milijardi dolara. U top pet su i Airbnb te Xiaomi. Priliku za stvaranje globalno uspješnog biznisa od nule iskoristili su i mnogi hrvatski startupi koji su u 2016. godini uspjeli privući rekordnih 111,6 milijuna kuna investicija.
Damir Sabol globalno tržište osvaja aplikacijom PhotoMath, Nanobit je megauspjeh ostvario razvojem mobilnih igara, Agrivi je lansirao moćan softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Forbes je Matu Rimca uvrstio na listu najuspješnijih europskih poduzetnika mlađih od 30 godina.
Jedan od temeljnih pokretača promjena u svijetu je digitalna transformacija. Ta digitalna transformacija ne odnosi se samo na internetske jednoroge. Radi se o korištenju najnovije tehnologije za ono što već radite – ali bolje, ističe se u analizi Deloitta o digitalnoj ekonomiji.
Okosnica digitalne ekonomije je hiperpovezanost ljudi, organizacija i strojeva koju omogućuju internetske tehnologije, mobilna tehnologija i Internet stvari. Digitalna ekonomija potpuno mijenja tradicionalne biznise, a potrošačima donosi potpuno novo iskustvo pri kupnji proizvoda i usluga.
Digitalna transformacija u Hrvatskoj se događa sporo unatoč očiglednim prilikama za ukupni rast ekonomije. Najveći pokretač je hrvatsko ICT tržište koje je, uz turizam, prvo izašlo iz recesije, još 2013. godine. Cijeli sektor zapošljava oko 33 tisuće ljudi - od čega je samo u 2016. otvoreno 1300 novih radnih mjesta - i ostvaruje prihod od oko 32 milijarde kuna. Prema posljednjim objavljenim rezultatima Digital Transformation Scoreboard 2017, Hrvatska pokazuje zapažene rezultate u poduzetničkoj kulturi zatim ICT startupima te e-vodstvu, a zaostaje u područjima ponude digitalnih vještina, ICT infrastrukturi te posebno u dostupnosti kapitala.
Razvijene europske zemlje
Hrvatski stručnjaci prepoznati su u Europi. Vidljiv je potencijal u raznim industrijama, posebno medicini, ICT i inženjerstvu, no za transformaciju tog potencijala u gospodarski rast nužno je obrazovati strateške donositelje odluka te raditi na prilagodbi regulative kako bi se iskoristile kompetitivne prednosti – upozorava Leo Mršić, direktor tvrtke IN2data i predavač na studiju digitalnog marketinga Visokog učilišta Algebra.
Dio europskih zemalja, kao što su Estonija, Švedska i Portugal, promijenile su regulatorne okvire koji omogućavaju rast digitalnih poslovnih modela. Većina drugih zemalja kaska, iako je transformacija proizvoda i usluga korištenjem digitalnih tehnologija nezaustavljiva.
Hrvatsko gospodarstvo trenutačno se nalazi na putu od srednje razvijenih prema razvijenim ekonomijama. Odnosno, prema definiciji Svjetskog ekonomskog foruma, u tranziciji iz društva pokretanog efikasnošću prema društvu pokretanom inovacijama. U tom procesu uloga digitalne ekonomije je presudna. Premda državna uprava segmente digitalne ekonomije pokušava implementirati već godinama, zapravo je tek nedavno pokrenut osnovni razvoj digitalnog društva.
Prema mišljenju stručnjaka, kako bi se ubrzala trasformacija u digitalno društvo, potrebno je ostvariti zajedničke aktivnosti države, industrije i akademskog sektora.
Ekonomija dijeljenja
U ovogodišnjem Europskom semestru za Hrvatsku Europska komisija zaključuje da spore promjene zakonodavstva koče razvoj novih poslovnih modela. Negativan učinak posebice je vidljiv u području ekonomije dijeljenja bez obzira što su hrvatski potrošači dobro upoznati s uslugama i vrlo ih rado koriste. Da bismo to promijenili, očito bismo trebali poslušati preporuku Europskog programa za ekonomiju dijeljenja koji poziva sve članice EU-a da omoguće slobodan pristup tržištu usluga novim poslovnim modelima te uklone prepreke i pojednostave procedure za razvoj ekonomije dijeljenja.
Tržište novih poslovnih modela pokazuje da oni nađu put prema potrošačima i često disruptivno utječu na tradicionalne oblike poslovanja, no istovremeno imaju pozitivan utjecaj na (gotovo) sve sudionike.
Razumijevanje ciklusa takvih procesa te vježbanje načine upravljanja tim ciklusima svih tržišnih aktera ključan je element iskorištavanja najboljeg od njih – zaključuje Leo Mršić.