Mark Mobius

Hrvatska treba razvijati sektor organske hrane jer 
je u njemu velik potencijal

Foto: screenshot/youtube
Hrvatska treba razvijati sektor organske hrane jer 
je u njemu velik potencijal
16.10.2017.
u 17:23
Sve više ljudi u svijetu želi organsku hranu, a Hrvatska može dobro iskoristiti rast tog segmenta kupaca, a vaši farmeri nude kvalitetu
Pogledaj originalni članak

Jedan od najuglednijih ulagača svijeta, dr. Mark Mobius, čelni čovjek Templeton Emerging Markets Group, uoči konferencije fondovske industrije i Zagrebačke burze “Izazovi promjene” za Večernji list progovara o očekivanjima i kretanjima na tržištu.


Pionir ste ulaganja u tržišta u razvoju. Kada ste počeli mnogi su bili skeptični, a danas gotovo nema ulagača koji dio portfelja ne plasira na ta tržišta...

Čak 30 posto globalne tržišne kapitalizacije dolazi s tržišta u razvoju. Ta tržišta i danas rastu brže od razvijenog svijeta, u prosjeku su lani zabilježila rast BDP-a od 4,5 posto pa je i logično da je usporavanje SAD-a potaknulo dio ulagača da se vrate na tržišta s kojih su se djelomično povuklo, što je primjetno od siječnja. Ali motiv za povratak nije bila samo potreba za diverzifikacijom portfelja već mnogo više jak oporavak Kine, Indije i Brazila. Tržišta u razvoju plodno su tlo za razvoj novih tehnologija i ICT sektora. Samo ove godine prodat će se 1,3 milijarde pametnih mobilnih telefona, a čak 70 posto njih kupit će potrošači s tržišta u razvoju. Budno valja pratiti i Vijetnam, Filipine, Argentinu, Meksiko i Rumunjsku jer te zemlje imaju visok potencijal rasta.

Jugoistočna Europa posljednjih godina usporava, ali i dalje je zanimljiva ulagačka meta. Koje biste sektore izdvojili u regiji?

Najbolji potencijal u jugoistočnoj Europi imaju bankarski sektor, energetika i telekomi. Tvrtke iz tih sektora treba promatrati kao potencijalne mete, a i regija bi trebala jače razvijati upravo ta područja poslovanja.

Proizvodnja hrane, odnosno poljoprivreda i prehrambena industrija u Hrvatskoj jedan je od vodećih sektora gospodarstva. U kojem smjeru bi se trebao razvijati kako bi osigurao više stope rasta?

Potencijal za proizvodnju hrane u Europi i Hrvatskoj je visok, a izdvojio bih dva glavna razloga zašto vjerujem u njegovu sposobnost da se nametne kao konkurentan unatoč većim globalnim proizvođačima u industriji. Hrvatski i europski farmeri imaju pristup najmodernijoj tehnologiji koja omogućuje veću kvalitetu proizvoda, a i dostupni su im najbolji materijali za ambalažu. Kao drugi razlog mojeg povjerenja u performans sektora je činjenica da sve više ljudi u svijetu želi organsku hranu, a Hrvatska može dobro iskoristiti rast tog segmenta kupaca.

Najavili ste krah tržišta kriptovaluta. Zašto?

Uvjeren sam u vrlo visok rizik eksplozivnog rasta vrijednosti kriptovaluta. Tako brzi rast mora biti upozorenje jer je riječ o balonu koji će uskoro puknuti. Očekujem da će vlade stiskati obruč oko tog tržišta koji još uvijek nije pod nadzorom kako bi spriječile ilegalne transakcije koje se odvijaju upravo uz pomoć kriptovaluta. Pretpostavljam da će fokus usmjeriti na financiranje terorističkih organizacija i transakcije narko-kartela. Tržište kriptovaluta poprima karakteristike Ponzijeve sheme koja bi mogla imati i jednako loše posljedice i voditi u krah cijele ideje. Pozitivna strana uspjeha kriptovaluta je to što njihovo prihvaćanje svjedoči o tome koliko su ljudi prihvatili razvoj tehnologije te koliko su otvoreni za njezinu primjenu.

Tržišta rastu, ali nakon kraha iz 2008. ulagači su oprezniji i pokušavaju detektirati ‘novi balon’.

Najviše se bojim upravo tržišta kriptovaluta pri čemu naglašavam ulogu Bitcoina. Razvoj platforme Blockchain i njezina šira uporaba otvara prostor za hakerske napade. Veći napad može izazvati globalni krah kompjuterskih sustava tijekom kojeg bi mnogi računi, bilo organizacija, tvrtki ili pojedinaca, mogli biti opustošeni.

Energetski stručnjaci očekuju da će se dugoročno potražnja za energijom, pa tako i naftom, eksponencijalno povećati.

U posljednjoj godini cijena nafte se oporavila i očekivanja su da će se stabilizirati na oko 60 dolara po barelu. U idućoj godini, to će otprilike biti cijena oko koje će se kretati vrijednost crnog zlata. Što će se događati s cijenom nafte po barelu u duljem razdoblju teško je predvidjeti, ali ako znamo da će gospodarstvo i potrošači barem 15 do 20 godina biti ovisni o ovom energentu možemo sa sigurnošću tvrditi da će se potražnja za naftom zadržati, ako ne i povećati.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

PH
Petarstijena-HR
09:31 25.10.2017.

Tko to u Ministarstvo gospodarstva zapošljava potpuno nesposobne osobe?Osoblje u MINGO je nestručno i potpuno isključeno iz svijeta suvremenih poslovnih tokova...