Hrvatska u 3. kvartalu izlazi iz recesije, pravi oporavak 2011.

Nakon pada gospodarstva u nekoliko uzastopnih tromjesečja, treće i četvrto trebalo bi donijeti oporavak i izlazak zemlje iz recesije, a takav će se trend nastaviti, prema procjenama ekonomskih analitičara, i sljedeće godine. Neki je dan Agrokor objavio rekordnu prodaju u srpnju, trendove rasta donose i još neki proizvođači, potrošnja bi što zbog ljeta, što zbog ukidanja prve stope kriznog poreza mogla pokazati oporavak u ljetnim mjesecima, dok su financijski učinci od turizma, prema pokazateljima, slični onima lani.

Novac u potrošnju
Takvi pokazatelji, uz onaj o završetku pregovora s EU, mogli bi vratiti optimizam među ulagače i građane, a pojačati ga dodatno nakon ukidanja druge stope kriznog poreza u studenome. Veća stopa odnosi se na građane s većim prihodima pa bi se taj novac mogao preusmjeriti u potrošnju. Velik dio analitičara prognozira da će rast BDP-a u drugom dijelu godine biti oko pola do jedan posto. Dovoljno za izlazak iz recesije, no ne sa sigurnošću i iz krize. Prvo tromjesečje završilo je u minusu od 2,5 posto, a drugo će, prema procjenama, biti u minusu oko 2,6 posto.

– Predviđam u drugom dijelu godine rast BDP-a od oko 0,5 posto, a na razini cijele godine pad od 1,4 posto. U sljedećoj godini gospodarstvo će se oporaviti i porasti na 1,5 posto – prognozira Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke.

U Raiffeisen banci predviđaju također blagi oporavak gospodarstva do kraja godine.

– On bio mogao biti oko pola do jedan posto, a kao rezultat stabilizacijskih mjera ekonomske politike, uspješne turističke sezone, blagog oporavka domaće potrošnje i povećanja stranih investicija, potaknutih optimizmom zbog okončanja pregovora Hrvatske o pristupu EU. No cijela godina bit će u minusu od jedan posto, ali već 2011. u plusu od dva posto – kažu analitičari banke.

I Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, očekuje oporavak u drugom dijelu godine, a za cijelu godinu pad BDP-a od 1,5 posto. No iako kraj godine donosi pozitivan BDP, mnogi analitičari taj oporavak opisuju kao stagnaciju gospodarstva jer je pitanje koliko rast potrošnje ili bolja turistička sezona mogu biti element za trajni oporavak.

Pad neto izvoza
– Među negativnim kretanjima i dalje se ističu investicije, rast nezaposlenosti, a neizvjestan je i oporavak proizvodnje u drugoj polovici godine. Neto izvoz u sljedećem bi razdoblju mogao biti niži. U prvoj polovici godine imao je dobar rezultat zbog izvoza brodova. Po tom pitanju još uvijek kaskamo za istočnoeuropskom konkurencijom, čemu je razlog nedovoljna pozicioniranost na brže rastućim tržištima, poput BRIC-a – kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe Adria banke. Stojić smatra da, ako se i dogodi oporavak u drugom dijelu godine, to će biti prije svega stvar pozitivne volatilnosti, ali pravi izlazak iz recesije vidi tek početkom sljedeće godine. Šantić upozorava da bi optimizam kod građana moglo pokvariti poskupljenje komunalnih usluga i energenata te prehrambenih proizvoda. Nedostaju i kapitalne investicije. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska će, smatra Stojić, imati znatno niži rast gospodarstva nego što je imala prije krize.