Slovenske banke moraju isplatiti 1,7 milijuna eura!

Zagrebački Općinski građanski sud u sporovima oko prenesene devizne štednje koje su protiv Ljubljanske i Nove Ljubljanske banke vodile Zagrebačka i Privredna banka u svoje ime, a za račun RH, presudio je u korist hrvatskih banaka.  Prema prvostupanjskoj presudi u jednom sporu izrijekom se navodi da su Ljubljanska banka i Nova Ljubljanska banka dužne solidarno ZABI isplatiti ukupno 1,468.213 eura s kamatama i naknaditi joj sudske troškove od 3,2 milijuna kuna.

U presudi se spominju i  iznosi od 9,8 milijuna dolara, 1, 5 milijuna australskih dolara, 2,3 milijuna kanadskih dolara, 18,7 milijuna švicarskih franaka,  328 tisuća britanskih funti i 181 tisuću japanskih jena, no iz presude nije najjasnije trebaju li i te iznose slovenske banke platiti ZABI jer se na drugom mjestu u obrazloženju presude eksplicitno navodi da je ZABA-a prema konačno preciziranoj tužbi od prosinca 2012. tražila da joj Ljubljanska banka i Nova Ljubljanska banka solidarno isplate ukupno 1,468. 213 milijuna eura.

U drugome sporu presudom su slovenske bake dužne  PBZ-u isplatiti 220.115 eura, te sudske troškove od 688.268 kn. Odbijeni su prijedlozi hrvatskih banaka  za zastojem i slovenskih za prekidom postupka. Ovo su prve presude od potpisivanja Memoranduma kojeg su lani u ožujku na engleskom jeziku potpisale Vlade RH i Slovenije, a kojim je po našem tumačenju trebalo doći do zastoja sporova na godinu dana, a po tumačenju Slovenaca do prekida postupka. No, kako je hrvatska strana od početka  tvrdila riječ "stay" znači zastoj, a ne prekid, što je zaključio i sud.

Sutkinja je odbila prijedlog za zastojem postupaka jer su se Slovenci protivili zastoju, dogovorenim Memorandumom, a po zakonu obje strane moraju biti suglasne sa zastojem. Za prekid postupaka, što su,pak, tražili Slovenci nisu ispunjene zakonske pretpostavke. 
 – Postupci u RH ništavni su za Sloveniju – komentirao je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.

Drži da presude, postanu li pravomoćne, neće biti provedive jer Slovenija inzistira na Memorandumu, što je za Ljubljanu međunarodni ugovor. No, u Palači pravde drugi sudac je u jednom sporu PBZ-a protiv slovenskih banaka  u studenom lani zaključio da Memorandum nije međunarodni ugovor, koji bi bio iznad zakona, (nije potvrđen u Saboru, ni objavljen u Narodnim novinama op.a) nego međunarodni akt na koji se primjenjuje Zakon o parničnom postupku.