Američka istraživačka organizacija Conference board izračunala je da je 2013. hrvatski BDP bio 0,4 posto niži nego 1980. godine. Conference je specijaliziran za praćenje dugoročnog ekonomskog rasta, a podaci za BDP usporedivi su i iskazani u stalnim dolarskim cijenama.
Za razliku od Hrvatske, koja u 33 godine nije stvorila nikakvu dodanu vrijednost, Kina je porasla 16 puta, Indija sedam puta, Turska četiri puta, SAD dva i pol puta, a zemlje srednje i istočne Europe 1,2 puta. Gori od Hrvatske jedino su Srbija, koja je na 72 posto iznosa BDP-a iz 1980., Moldavija (75 posto) i Ukrajina (82 posto). Te je podatke iznio makroekonomist Dubravko Mihaljek na okruglom stolu Ekonomskog instituta o gospodarskom rastu, a oni upozoravaju na niz strukturnih slabosti. Glavni krivac za dugoročnu stagnaciju jest 40-postotni gubitak proizvodnje zbog rata i recesije od 1990.-1993., no problem je i u tome što su izvor rasta bile klasične investicije u građevinu, koja je izrazito ciklička djelatnost ovisna o inozemnim kreditima.
Najsnažniji rast BDP-a imali smo u razdoblju od 2002. do 2008. i zasnivao se na građevini, slično kao i u Španjolskoj, s poznatim posljedicama. Hrvatska ima velikih problema s najvažnijim proizvodnim resursom: radom, obrazovna struktura zaposlenih sporo se mijenja, sve je manje radnih mjesta, a gospodarstvo u posljednja dva desetljeća nije ostvarilo nikakav tehnološki napredak. Zemlja može izaći iz stagnacije jedino ako provede strukturne reforme na tržištu rada, u obrazovanju, istraživanju te smanji javnu potrošnju.
– Doima se da nositelji strukturnih politika ne shvaćaju ozbiljnost i propuštaju priliku da uberu plodove koji su nadohvat ruku, a vezani su uz korištenje informacijske i telekomunikacijske tehnologije u gospodarstvu – kazao je Mihaljek. Pažljivo ga je slušao ministar financija Boris Lalovac, koji je poručio da će Vlada biti nositelj strukturnih reformi, a država će se svojom potrošnjom prilagoditi prihodima.
– Rasterećenjem plaća pokrenuli smo fiskalnu devalvaciju. Moja je ideja bila da se odmah ukine stopa od 40 posto, ali taj se rez ne može napraviti preko noći. Ostaje nam ili daljnje micanje poreznih razreda ili ukidanje te stope. U tom smjeru treba ići, ali pitanje je po kojoj dinamici – rekao je Lalovac. Najavio je zakonske promjene u odobravanju jamstava, a država će ubuduće jamčiti samo za preuzete obveze iz brodogradnje i cestogradnje te djelomično željeznica.
– Tako kako smo radili u prošlosti ne može više ići. Danas stižu na naplatu menadžerske vještine javnih poduzeća i političara koji su zagovarali davanje jamstava – rekao je Lalovac.
>>Drugo tromjesečje: BDP u području EU28 veći za 0,2 posto
>>Pad BDP-a protiv kukurikavaca vodi 11:0, ali njihovo samoljublje raste
Hrvatsku su ubile i još pokapaju birokracija i negativna selekcija posebno kod političkih elita. Nema drugog objašnjenja kad imate 10 milijardi eura štednje građana u domaćim bankama i vjerojatn još toliko Hrvati štede negdje vani. Štede jer ne mogu investirati. Za bilo što trebaju godine borbe s potvrdama i birokratima. Ni domaćem ni stranom investitoru se ne da boriti s tom zvijeri. A stanje će biti znatno gore kada kamatne stope na zajmove banaka krenu gore, država će jednostavno napasti tu štednju i izvući i potrošiti i to. Lud onaj koji jupi obveznice. Zadnja slamka spasa Hrvatskoj je referendum što ga je pokrenula U ime obitelji. Ne prođe li to narednih 1-2 godine tu će biti samo stečajni upravitelj, a stanovnici i mlado i staro negdje po bauštelama u EU.