Podatak da su hrvatski građani udvostručili svoju financijsku imovinu u posljednjih deset godina u krizna vremena djeluje prilično hipokrizijski, no upravo takvo stanje pokazuje analiza Allianz Global Wealth Report, kojom se mjeri financijsko bogatstvo u 50 zemalja svijeta. Dodatno, prema Izvješću o globalnom bogatstvu pozicionirani smo među pet najbogatijih zemalja u istočnoj Europi, uz Sloveniju, Estoniju, Češku i Mađarsku. No, što je uistinu stvarnost i zašto se većina hrvatskih građana uopće ne osjeća bogato?
Najvrednije nekretnine
– Ne, stvarnost nije drukčija. Pitanje je samo u kojem je obliku ta imovina. Hrvatski građani imaju visoku razinu štednje; oko 120 milijardi kuna u bankama i 50-ak milijardi kuna u mirovinskim fondovima, što je u usporedbi s tranzicijskim zemljama daleko najviše – ističe financijski analitičar Damir Novotny.
Dodaje da, osim toga, još uvijek postoji i znatna imovina u dionicama, koje su u tranzicijskom razdoblju podijeljene jednom dijelu građana, po određenom "ključu".
– No ono što je kod nas najveća imovina, to su nekretnine. Ali one, na žalost, nisu likvidne, pa imamo osjećaj da nismo bogati – ističe analitičar.
Drugo je pitanje, kaže, osjećaj bogatstva, jer i onaj tko ima imovinu, a nema dovoljno sredstava za život, mora se rješavati te imovine. Većina građana, ističe, ima neki oblik imovine za koju nisu svjesni da je imovina, a golemi dio stanova otkupljen je transferom društvene imovine u privatnu. S prosječnom bruto financijskom imovinom od 10.158 eura po stanovniku, Hrvatska se ubraja u srednje bogate zemlje, čiji su stanovnici najskloniji štednji u banci. Udio bankovnih depozita u ulaganjima je oko 58 posto, dok se pokazatelj duga drži nešto iznad 40 posto BDP-a.
Jedini bez poreza
Ipak, jedna od pet najbogatijih zemalja (činilo se to iluzornim ili ne) u istočnoj Europi jedina je europska zemlja u kojoj ne oporezuju imovinu. Ono što nas stavlja u donji kvadrant u tom društvu jest brzina rasta; s godišnjom stopom od 9,5 posto ispod smo prosjeka regije, čija imovina raste brzinom od 16,3 posto na godinu i najbrže je rastuća regija u svijetu u proteklom desetljeću. No, sada su se stope rasta od 19 posto, kolike su bile prije krize, gotovo prepolovile, dok su Latinska Amerika i Azija ostale netaknute s rastom od oko 12 posto.
Lani je globalna imovina rasla 6,2 posto, na 95,300 trilijuna eura, čime je srušila rekord iz 2007. No, ukupna dinamika bogatstva proteklih godina pada, a najveći je problem produbljenje jaza između bogatih i siromašnih.
Udvostrucili ili samo prijavili legalno