U naušnicama i satovima našli olovo, u kozmetici metale

Korozija se ispitivanjem pojavila na sječivima izrađenih od nehrđajućeg čelika u šest od 20 uzorkovanih noževa te su zdravstveno neispravni. U naušnicama nađeno je ukupno 34% olova, te u narukvici metalnog ženskog sata 2,8% , iako maksimalna vrijednost zbog toksičnosti iznosi 0,01% .Jedna je lopta imala ftalate, a djelić jedne plišane igračke odvojio se i prošao kroz cilindar za male dijelove, što znači da ga dijete može progutati.

Neki su to od nalaza redovnog godišnjeg monitoringa predmeta opće uporabe za 2016. godinu što su ih na uzorcima koje s tržišta uzimaju sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva utvrdili stručnjaci iz HZJZ-a. Takvih bi kontrola trebalo biti više, no i tu se štedi. Od 308 testiranih predmeta opće uporabe bilo ih je 163 koji dolaze u neposredan dodir s hranom, 75 kozmetičkih proizvoda, 15 uzoraka deterdženata, 20 uzoraka nakita i 35 igračaka. Zdravstveno neispravnima pokazao se 21 uzorak ili 6,81% – 9 koji dolaze u neposredan dodir s hranom te 12 iz kategorija kozmetičkih proizvoda, deterdženata, nakita i igračaka.

– Stanje je bolje nego prijašnjih godina jer tržište se ipak donekle uredilo. Roba široke potrošnje sada se manje prodaje na tržnicama, a iako smo prije ulaska u EU imali granične kontrole, sada je sustav odgovornosti jači jer proizvođači si ne žele dopustiti da zbog neispravnog proizvoda dođu u RAPEX sustav za obavješćivanje pa to vide sve zemlje, jer onda trpi velike financijske gubitke – opisuje mr. sc. Ivona Vidić Štrac, voditeljica Odjela za predmete opće uporabe HZJZ-a.

Od različitih kozmetičkih proizvoda, jedno sredstvo za sunčanje pokazalo se mikrobiološki neispravno, a dva su proizvoda prirodne kozmetike imala nesukladnosti u deklariranju. Jedan je antibakterijski sapun zapravo spadao u biocidne proizvode, a ne one za osobnu higijenu.
– Kad na antibakterijskom sapunu stoji tvrdnja da uništava 99% svih bakterija, onda je to proizvod iz kategorije biocida. Takav sapun ne treba koristiti svakodnevno jer se stvara rezistentnost na bakterije, već ga upotrijebite samo u iznimnim slučajevima – pojašnjava mr. Vidić Štrac.

Iako je svih 20 uzoraka dekorativne kozmetike prošlo testiranje, tu leži problem. Naime, u kozmetici ne smiju biti prisutni metali osim tehnički neizbježnih koji su vrlo često iz bojila ili punila, međutim, njihova granica nije jasno definirana.

– Ne postoje europski propisi koji određuju maksimalne vrijednosti metala u kozmetici jer EU nema jedinstven stav o tome. Svaka zemlja ima različitu praksu zbog velikog utjecaja lobiranja proizvođača. Hrvatska je prije ulaska u EU imala jasno preporučene vrijednosti po uzoru na Njemačku, sada se stručnjaci pri kontrolama koriste ostalim priznatim propisima poput kanadskih – navodi mr. Vidić Štrac

Najveći broj zdravstveno neispravnih uzoraka odnosio se na noževe koji su u simulaciji pranja perilicom korodirali, dok se na dva metalna lonca pokazalo otpuštanje metala.

– Kod nehrđajućeg posuđa obavezna je dekonzervacija prema uputama proizvođača ili prokuhati ocat koji koristimo u domaćinstvu, oprati potom suđe deterdžentom i obrisati ga. Time također dekonzerviramo suđe odnosno nečistoće i otpuštanje metala svodimo na najmanju moguću mjeru – opisuje voditeljica. Potrošači se mogu informirati i na www.javno-zdravlje.hr.