Predsjednik Uprave:

'HT zaustavlja investicije dok se ne riješi naknada za pravo puta'

Foto: Igor Šoban/PIXSELL
'HT zaustavlja investicije dok se ne riješi naknada za pravo puta'
07.09.2018.
u 22:28
Smanjenjem naknade za 75% u 10 godina generiralo bi se dodatnih 15 tisuća radnih mjesta i ostvario rast BDP-a od 1%, zaključila je M. Vizek
Pogledaj originalni članak

Hrvatski telekom neće moći dalje investirati i neće to činiti ne razriješi li se pitanje prava puta, naknade koju plaća isključivo HT i koja je nevjerojatno visoka i jako nepravedna, poručio je Davor Tomašković, predsjednik uprave HT-a, kompanije koja je, dodao je, i najveći privatni investitor u Hrvatskoj.

Državne tvrtke je ne plaćaju

Pravo puta naknada je koja se plaća za prolazak infrasktrukture zemljištem, bilo građevinskim ili poljoprivrednim. Gotovo polovica iznosa kapitalnih ulaganja telekomunikacijskog sektora, odnosno 1,03 milijarde kuna godišnje, odlazi na parafiskalne namete, od čega veliki dio odlazi na naknadu za pravo puta. Polovica prihoda ide jedinicama lokalne samouprave, a polovicu plaćaju privatnim vlasnicima.

Kako je pokazala studija Ekonomskog instituta koju je danas ekskluzivno predstavila Maruška Vizek, ravnateljica EIZ-a, cijene su nevjerojatno visoke, primjerice za poljoprivredno zemljište iznosi 10 kuna po četvornom metru godišnje, a u konačnici to prelazi i samu vrijednost zemljišta koje prosječno stoji 1,82 kune po kvadratu. HT-u, kazala je, isplatilo bi se, kada to ne bi bilo apsurdno, i da kupi zemljište i postane veleposjednik umjesto da plaća naknadu.

– Hrvatskoj je potrebno usklađivanje regulacije naknade za pravo puta s najboljom praksom najrazvijenijih članica koje su na vrhu indeksa DESI. Smanjenjem naknade za 75% i usmjeravanjem tog novca u elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u 10 godina generiralo bi se dodatnih 15 tisuća radnih mjesta i ostvario rast BDP-a od jedan posto – zaključila je ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek te dodala da bi se izgubljeni prihod zbog smanjenja naknade za pravo puta mogao vratiti lokalnim zajednicama kroz povećane poreze zbog povećanja ulaganja u novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu.

– Politička volja bit će ključna za rješenje pitanja prava puta jer jedinice lokalne samouprave zapravo u toj naknadi vide veliki izvor svojih prihoda. Bude li naknada za pravo puta smanjena za 75%, u četiri godine uložit ćemo 1,4 milijarde kuna samo u optičke mreže, čime bi se pokrivenost svih kućanstava povećala na 50 posto. Ne tražimo smanjenje naknade da povećamo svoju profitabilnost, nego da možemo investirati, bez HT-a nema digitalizacije Hrvatske, a mi, nažalost, nismo u stanju održati ovu razinu investicija bez smanjenja parafiskalnih nameta – ustvrdio je Tomašković.

Naknadu za pravo puta inače ne plaća nii jedna kompanija u državnom vlasništvu. Riječ je o naknadi koja je “rezervirana” za telekomunikacijske usluge, naglasio je Tomašković. Osim gorućeg problema prava puta koji muči HT, tu su i ostali parafiskalni nameti, posebice onaj za radiofrekvencijski spektar za koji svi telekomi lobiraju već godinama da se smanji jer će inače ulaganje u modernije i 5G mreže biti na čekanju. No, iako ih pravo puta i ostali parafiskalni nameti ljute, HT i dalje povećava svoja ulaganja, koja su, rekao je Tomašković, samo u prvom polugodištu 2018. povećana 8,3% u odnosu na isto razdoblje lani te su iznosila 822 milijuna kuna.

Razvijanje nove mreže

– Hrvatski telekom ulaže u najnoviju tehnologiju i modernizaciju infrastrukture 25 posto svojih prihoda svake godine, što je iznad prosjeka europske industrije. Ulažemo u novu mobilnu mrežu budućnosti, razvijamo inovativne proizvode i podižemo kvalitetu usluge za privatne i poslovne korisnike, no uz to istražujemo nova područja rasta koja će obogatiti život korisnika. Premda se nitko od drugih operatera ne usudi obećati najmanju brzinu, mi sada obećavamo da ćemo u idućih godinu dana osigurati svim korisnicima u Hrvatskoj mogućnost pristupa internetskim brzinama od minimalno 20Mbit/s do 1GBits/s za korisnike Magenta 1 – naglasio je Tomašković.

Velik dio HT-ovih ulaganja namijenjen je poboljšanju mrežne infrastrukture, u sklopu čega je početkom godine počeo najveći projekt nove mobilne mreže u regiji. U dvije godine obuhvatit će više od 2000 lokacija, a visina ulaganja prelazi milijardu kuna. Sve dosege modernizacije mobilne mreže predstavio je Boris Drilo, član uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i IT. Nataša Rapaić, članica uprave HT-a zadužena za privatne korisnike, rekla je da će nove tehnologije korisnicima donijeti bolju pokrivenost broadbandom i veću brzinu.

Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

TO
Tomi0713
22:55 07.09.2018.

Zasto je koncesiju na mrezu dobio HT,ovu mrezu su izgradili građani RH ,svatko je placao svoj prikljucak ,neki po 2000DEM a kasnije manje,to znaci da mreza pripada gradanima a ne HT-u.Ja bih njima ukinuo koncesiju pa da i oni placaju iznamljivanje parica i to u drzavnu blagajnu ,to su obicni pohlepnici koji samo dijele novac nekim kvazi menaderima

LE
lektor
07:31 08.09.2018.

Koji bezobrazan ton!

TT
TTjac
22:59 07.09.2018.

Vizekica je nasjela. Hrvatska je zakedno s HTom prodala i svu telekom infrastrukturu, koju je trebalo izdvojiti u javno poduzeće, kao Odašljače i veze, jer je vlasništvo ovog naroda. HT je bezobrazno opstruirao razvoj alternativnih oeratera onemogućavajući im pristup toj infrastrukturi. Na kraju su svi propali i danas su preuzeti od HT i VIPa. Tuđman i ostali kradezeovci su tvrdili da je to dar Nijemcima za priznanje. Eto, to je naša povijest.