HUB: banke u Hrvatskoj nisu imale krizu, no profit je pao

U Hrvatskoj banke nisu ni imale financijsku krizu, nego su osjetile posljedice globalne recesije, najviše kroz pad povrata na kapital, kazao je Zoran Bohaček direktor Hrvatske udruge banaka, na predstavljanju najnovijih HUB-ovih analiza. Istaknuo je da je povrat na kapital hrvatskih banaka pao s maksimalnih 16 na manje od šest posto i jedan je od najnižih u regiji. Dio razloga nalazi u visokoj kapitaliziranosti bankovnog sustava, s prosječnom adekvatnosti kapitala od 19 posto.

– Imamo dovoljno kapitala i do "Basela 17", a ne samo za Basel III. Otvoreno je pitanje treba li hrvatskim bankama uopće toliki kapital. S jedne strane, visoki kapital štiti od gubitaka i faktor je stabilnosti, no s druge strane uzrokuje malen povrat na kapital i upućuje vlasnike na isplatu kapitala – kaže Bohaček.

No, povrat na aktivu od jedan posto je dobar, u skladu s ostalima u regiji. Krediti nisu pali koliko su mogli u odnosu na pad BDP-a, a daleko manje nego u drugim državama; stambeni i krediti poduzećima lagano su rasli tijekom cijele krize, dok pad automobilskih i nenamjenskih bankari smatraju pozitivnim trendom.

– U drugim zemljama nije bilo kapitala ili je država istisnula financiranje privatnog sektora. Kod nas se nije dogodilo da netko ne može dobiti kredit jer je država isisala novac, nego je pala potražnja – tumači čelnik HUB-a.

Uvjeti za ponovno jačanje potražnje su, kaže, stabiliziranje porezne politike i likvidnosti te uklanjanje prepreka za ulaganje. Prognozira da bi u 2011. udio loših kredita, koji još raste, napokon mogao početi padati s rastom BDP-a, za kojim "kasni" jedan do dva kvartala.