Kamatne stope na stambene kredite smanjile su se u ovoj godini s prosječnih 3,59 posto na 3,10 posto, a prema najavi direktora HUB-a Zdenka Adrovića, možemo očekivati daljnji pad kamata i neto kamatnih marži i u budućnosti.
- Dobit banaka u prvom kvartalu nakon oporezivanja iznosi tri posto manje nego u istom razdoblju lani, zapravo stagnira. U odnosu na prethodni kvartal stagniraju i kamatne marže, ali smanjenje na godišnjoj razini iznosi 0,27 postotnih bodova, što je oko deset posto, a velik je i pritisak na smanjenje operativnih troškova - sažeo je bankarske trendove Adrović na briefingu za novinare te dodao da su bankarski krediti do travnja rasli 2,4 posto, na 5,2 mlrd. kuna, pri čemu je rast kod stanovništva iznosio 6,1 posto, a kod poduzeća 3,9 posto. Završeno je, napominje, i razdoblje razduživanja države, EU fondovi dobro idu, a vrlo je aktivan i EBRD tako da banke imaju žestoku konkurenciju u plasmanima.
Troškovi rezerviranja za loše kredite iznose 30 posto rezultata prije oporezivanja što, kaže Adrović - nije puno, a nije ni malo. Udio loših kredita pao je na 9,5 posto, najviše zbog prodaje lošeg duga agencijama za naplatu, što znači da taj dug nije nestao nego se više ne vodi u portfelju banaka. Čak i usto, samo su četiri zemlje u EU gore od nas po udjelu loših kredita.
Na pitanje o tome koliko će se stanje pogoršati kao posljedica procjene kreditne sposobnosti bez primjene HROK-a, otkad je ukinut zbog Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR), Adrović priznaje da je moguće da dođe do pogoršanja udjela loših kredita iz tog razdoblja.
- Ali mislim da su banke dobivale dobru sliku, tražile podatke od drugih banaka, posebno onih u kojima su klijenti imali otvorene račune. Vjerujemo da će HROK opet biti u primjeni najesen, razgovaramo o tome i očekujemo njegov "restart" - kaže čelnik HUB-a. Napominje da su hrvatske banke vrlo efikasne te im je omjer troškova i dohotka na povijesnom minimumu od 43 posto.
- Velike austrijske banke imaju od 58 do 60 i više posto. Hrvatske su banke vrlo efikasne, posebno imajući u obzir količinu aktive po banci, vrlo su male u odnosu na inozemne - kaže Adrović.
Bankari su predstavili i analizu "Fiksirati ili varirati" koja je pokazala dominaciju kredita s fiksnim kamatnim stopama.
- Problemi su prisutni kod kredita u kunama, lakše je bankama ponuditi fiksnu kamatnu stopu kod kredita s valutnom klauzulom. A lani je, nakon dugog razdoblja, prvi put odobreno više kredita s valutnom klauzulom nego kunskih jer su banke ponudile više fiksnih kamata za kredite s valutnom klauzulom po povoljnijim uvjetima - komentirao je analitičar Velimir Šonje poentirajući da su hrvatski potrošači svoje odluke već donijeli - većina novoodobrenih kredita ima fiksnu kamatnu stopu.
No, u ovom trenutku kamate su ionako rekordno niske. Analitičari, priznaje Šonje, nisu do kraja objasnili fenomen najdužeg razdoblja niskih kamata u povijesti koji se dijelom objašnjava i utjecajem starenja globalnog stanovništva.
- Postoje dobri izgledi da će, kad se za 10 ili 20 godina okrenemo unatrag, u razdoblju od 2010. do 2030. kamatne stope u prosjeku biti niže nego u ranijim razdobljima - odvratio je na pitanje može li se taj trend pretvoriti u trajno stanje.