– Nismo protiv, a nismo ni za oporezivanje štednje. Ne znamo u kojem će obliku država uvesti porez ni je li napravljena procjena učinaka – poručio je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček, napominjući da nije riječ se o porezu na štednju, nego na kamate.
Činjenica je, kaže, da postoji u većini država EU, te da građani koji imaju štednju u EU ili poreznim oazama moraju podatke slati našoj Poreznoj upravi, a ona prvi put sad šalje svoje podatke tim zemljama.
Selidba nije vjerojatna
– Selidba štednje da bi se izbjegao porez nije vjerojatna, no ako banke to žele kompenzirati rastom kamata na depozite, posljedica će biti i rast kamata na kredite – kaže Bohaček.
Ističe da neke zemlje imaju porezne olakšice na kamate na kredite, najčešće na stambene, koje su kod nas ukinute, na investicije, kupnju trajnih dobara pa čak i kupnju automobila.
Problematičnijim smatra Zakon o kamati koji će, nakon donošenja, Hrvatska imati jedina u Europskoj uniji. Većina zemalja radi sprečavanja lihvarenja ima ograničenje kamate na 50, 75, 100 ili 200 posto iznad prosječne kamate.
– Rizičnije skupine stanovnika tada neće moći sudjelovati na legalnom tržištu kredita jer su za njih kreditni proizvodi skuplji. Ako imamo limit koji zadire u tržište, tada ti proizvodi mogu nestati. Potražit će ih na nelegalnom tržištu financijskih proizvoda koje kod nas, unatoč najavama i propisima, cvjeta – upozorava Bohaček te dodaje da zatezna kamata koja tek za jedan postotni bod nadmašuje ugovornu kamatu nema kazneni element te motivira neplaćanje i produbljivanje nelikvidnosti.
Jedna od posljedica mogla bi, kaže, biti smanjenje kreditiranja, a time i gospodarske aktivnosti.
– Možda će lihvari kreirati zaposlenost – sarkastično je primijetio.
Milijarda kuna manje za potrošnju
Vladu proziva da nije napravila analizu učinaka zakona, a ako i jest, nije je objavila.
Prema podacima iznesenim u medijima, koji se pozivaju na procjenu HNB-a, banke bi mogle ostati bez dodatnih 70 milijuna kuna kamatnih prihoda.
– Još 70 milijuna kuna niži prihod od kamata na 110 milijuna kuna koje je već „izbio“ Zakon o potrošačkom kreditiranju sigurno neće ugroziti sigurnost bankarskog sustava, tu se slažemo s HNB-om, no smanje li se krediti stanovništvu za 10 posto, to je milijarda kuna manje za potrošnju – izračunali su u HUB-u.
Poručuju da ova Vlada još ima vremena napraviti temeljitu poreznu reformu jer je najvažnija u poreznim sustavima – predvidljivost, koje kod nas nema. Na briefingu HUB-a čulo se i da građani ne mogu računati na masovni otpis dugova, već i dalje na pojedinačne dogovore, a kad je posrijedi osobni stečaj, i njima je, kao i državi, cilj s većinom dužnika naći izvansudsko rješenje.
– To je ono što se za poduzeća zove predstečajna nagodba. Inače, u slučaju osobnog stečaja, građanin ostaje bez osobne imovine.
Iz HUB-a su upozorili na pojačane napade hakera na račune građana te ih podsjećaju da provjere sigurnosnu zaštitu. Sigurnost računalnih sustava banaka pak nije ugrožena.
Pohlepna bankarska masonerija, fuj.