U Kraš auditorijumu u Zagrebu jučer je održan ZAGREB BREND FORUM 2016. (ZBF), 7. međunarodna konferencija regionalnog poslovnog kluba Biznis plus koji je okupio više od 350 sudionika, vlasnika tvrtki, predsjednika i članova uprava, direktora kompanija, te stručnjaka na razgovorima o brendovima. U drugom dijelu konferencije održani su okrugli stolovi pod nazivima “Investitori, dobro došli u… (država i grad kao brend)”, “Globalni vs. lokalni brendovi- stari vs. novi”, “Franchising, licensing, sharing- novi razvojni život Brenda” te “Start- up revolucija- nova paradigma investiranja”. Gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, upriličio je u Palači Dverce prijam za sudionike.
“Živimo u svijetu brendova. Oni neće nestati već naprotiv, živjet će vječno. Uvijek ćemo o njima razgovarati, slušati i vrednovati jedni druge te prepoznavati se. Sve to, trebamo njegovati i stvarati strpljivo u cilju kreiranja kvalitetnijeg načina života. To se odnosi na sve nas: institucije i pojedince. Što nas je više iz različitih zemalja to će nam i saznanja biti bogatija ", istaknuo je Bandić.
Božo Skoko, stručnjak za brendiranje osvrnuo se na koncept zemlje porijekla: “Ljudi kupuju njemačke automobile i švicarske satove iz razloga što postoji jedinstvo države i proizvoda. Radi se o konceptu zemlje porijekla koji je rezultirao da se usporedno razvija image države i image pojedinih brendova. Država time daje potporu svojim brendovima prilikom njihova plasmana na inozemna tržišta. Koliko je god jačala globalizacija, jačala je i svijest o porijeklu proizvoda.”
Damir Novinić, ravnatelj AiK-Investa Hrvatska, rekao je: „Svaki investitor dolazi tamo gdje mu odgovaraju mikrouvjeti. Bez obzira što su zemlje unutar regije u dosta toga međusobna konkurencija, postoji mogućnost zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Potrebno je da svaka pojedina zemlja istakne svoje prednoste te da se sve te prednosti istaknu pod zajedničkim brendom na trećim tržištima.“
“Rat u Bosni i Hercegovini koji je završio prije dvadesetak godina još uvijek je u glavama investitora. Japanski veleposlanik prilikom jednog susreta započeo je razgovor o humanitarnoj pomoći na što sam ga ispravio naglasivši da su BiH neophodne investicije i nova radna mjesta, a ne humanitarna pomoć. Veleposlanik je shvatio te riječi te skupa sa japanskom gospodarskom komorom pripremamo dolazak pedesetak japanskih potencijalnih investitora u BiH,”rekao je Gordan Milinić, direktor Agencije za unaprjeđenje stranih investicija u BiH, FIPA BiH.
Mihailo Vesović, voditelj Odsjeka za inovacije i ekonomsku diplomaciju Privredne komore Srbije izjavio je kako je Indija jedna od najboljih destinacija za investicije u Srbiji. “Radi se o infrastrukturno opremljenom gradu, koji ima dosta prostora. Uspjeh ovog grada u privlačenju investicija je postignut zbog konsezusa svih političkih aktera i zbog potpune transparentnosti rada.”
Milorad Batinić, gradonačelnik Grada Ivanca izjavio je: “Grad Ivanec ima 16 tisuća stanovnika, a samo 16 zaposlenih službenika i namještenika dok je u Hrvatskoj prosjek zaposlenih službenika u gradovima slične veličine 28. Kao izrazito racionalnoj sredini, ključan momenat nam je bio osnivanje poduzetničke zone u koju smo privukli investiture sa sloganom: “Brzo, sigurno ostvarivanje poduzetničkih inicijativa.” Dobili smo nagradu Financial Times na međunarodnom natječaju Cities and Regions of The Future 2016./2017. čime je Ivanec dospio na čelno mjesto liste od top 10 malih gradova u s najbolje razrađenim strategijama za privlačenje stranih ulaganja.”
Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, Grada Zagreba istaknulaje kako se grad trudi sačuvati sve što ima, ali i da prepozna sve što nedostaje. “Prvenstveno smo usmjereni na građane Zagreba, zatim poslovne posjetitelje odnosno poduzetnike i turiste,” rekla Mirka Jozić.
Provocirajući završnicu, inače vrlo uspjele panel rasprave naslovljene Globalni vs. lokalni brendovi – Stari vs. novi, moderator Darko Buković, direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika, je u sportskom stilu rečeno 'nabacio lopticu' profesoru Tihomiru Vraneševiću s Katedre za marketing EFZ-a, s pitanjem povezanosti sporta i brenda, jer mnoštvo je primjera kada sportski klubovi u svom nazivu imaju naziv nekoga brenda.
„Sport je kao i brend – strast! Mladi ljudi od 15 do 25 godina kupuju brendove zato što žele potvrditi i izgraditi svoj identitet, poistovjećujući se s brendom. Brend je nedodirljiva imovina kojom se treba upravljati i često puta je vrijednija od vidljive imovine. Emocije i simboliku je teško ili nemoguće kopirati za razvoj svojih brendova kako bi se širili i izvan regije,“ istaknuo je Tihomir Vranešević.
Panel rasprava započela je prezentacijom istraživanja analize regionalne povezanosti brendova provedenog na području Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Makedonije, a o čemu su govorili Ante Šalinović iz agencije Ipsos Adria i Janja Božič Marolt iz Mediane. Iz percepcije potrošača analizirana je i uspoređena snažnost lokalnih i globalnih brendova u regiji, a obuhvaćeno je blizu 70 kategorija proizvoda. U istraživanju je sudjelovalo blizu 2.500 ispitanika, a rezultati pokazuju dominaciju tzv. exYu brendova na čitavom prostoru bivše Jugoslavije.
„Takvi rezultati istraživanja indiciraju kako je bivše jugoslavensko tržište za ono vrijeme bilo marketinški dobro tretirano. Dokaz tome je činjenica da su najvredniji brendovi preživjeli i nakon 25 godina i nakon svih događaja koji definitivno nisu pogodovali razvoju brendova,“– rekao je Ante Šalinović.
Minčo Jordanov, vlasnik više uglednih makedonskih kompanija, istaknuo je značaj povezanosti brenda tvrtki i osobnog brenda vodećih ljudi. Ukazao je i na konkretan ekonomski benefit koji bi mogla donijeti međuregionalna suradnja u mnogim djelatnostima počevši od brendova iz sektora građevine do prehrane, a u cilju nastupa na tržištima regije, ali i na trećim tržištima.
U prilog toj inicijativi, Denis Matijević, vlasnik AgroFructus Grupe je naglasio kako smo pojedinačno sami premalo tržište. „Bez suradnje, nećemo uspjeti u borbi s velikim kompanijama“, kaže Matijević.
Muhamed Pilav, vlasnik tvornice namještaja MS&WOOD (majstori i drvo) iz Fojnice, tvrtke koja u stopostotnom iznosi isključivo izvozi svoje proizvode, rekao je: „ Brend definitivno nije reklama. Najprije ide kvaliteta, zatim inovacija, a PR dođe sam od sebe“.
Darko Radišić, član Uprave Kraša, slikovito se izrazio rekavši kako Kraš ima 15-ero djece, odnosno vlastitih brendova koji uspješno postoje i razvijaju se na tržištima zemalja regije, ali i brojnim dalekim tržištima. On je istaknuo kako Kraš snagu brendova vuče iz svoje bogate prošlosti i tradicije, ali da su u svjesni kako je vrijednost brenda jaka onoliko koliko se stalno i sustavno održava.
Mujo Selimović, vlasnik MIMS Grupe iz Sarajeva, naveo je primjer Sarajevskog piva, što je jedan od proizvoda Grupe.„Na vlastitom smo primjeru osjetili koliko nerad na brendu može rezultirati štetom, a to je donijelo sve veću prevlast stranih piva na našem tržištu. Nakon što smo se 2014. godine 'pozabavili' jačanjem vlastita brenda, već sljedeće 2015. godine smo imali 30 posto veću realizaciju, a taj se pozitivan trend nastavio i u prva tri mjeseca ove godine. Treba li išta više reći u korist značaja brenda,“ zaključio je Selimović.
Zdeslav Radovčić, vlasnik Energy Clinica, istaknuo je kako su one osobe koje su se odlučili uzeti ovu franšizu emocionalno i duhovno angažirani u wellness industriji.
Andrija Čolak, suvlasnik Surf&Friesa, naglasio je kako se njima dogodila franšiza: „Imali smo uspješan poslovni model i ljudi su nas jednostavno pitali o njemu. A naš odgovor bio je franšiza. Zainteresiranim osobama pružamo logističku potporu i znanje kako bi lakše preboljeli one dječje bolesti koje se javljaju na početku poslovnoga puta. U poslovanju smo se susreli s lošim kopijama naših proizvoda koje narušavaju brend, a nemamo se kome obratiti kako bismo se zaštitili “, napomenuo je osvrnuvši se i na problem oko zaštite intelektualnog vlasništva.
Nikola Oršanić, predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kazao je kako većina franšiza djeluje u industrijama hrane i pića s brendom u glavnoj ulozi. “Kvalitetnih franšiza ima i u drugim djelatnostima gdje brend često nije prepoznat. Iako je većina franžiza uvezena u Hrvatsku, važno je naglasiti kako franšiza može biti kvalitetan način širenja poduzetništva izvan Hrvatske“, ustvrdio je dodajući kako građani Hrvatske još uvijek nisu spremni da ulože u znanje i posao.
Goran Krnjak, predsjednik Brend Extension and Licencing Worldwida, kazao je kako tvrtke u nas još uvijek nisu svjesne prednosti licenciranja brenda koje donosi iznimne rezultate.
Mladen Mirko Tepuš, generalni direktor Erste Carda, kaže kako se njihova franšizna platforma prilagođava svakom tržištu na kojem posluje. „Države različito tumače određene propise i potrošači imaju različite navike plaćanja. Pri ulasku na neko tržište važno je utvrditi tamošnju platnu moć, kao i odabrati pravi trenutak za određeni proizvod ili uslugu“, napomenuo je Tepuš.