I na Karibima bi penzići živjeli bolje nego ovdje

Odlazak u mirovinu za mnoge je ljude šok. S jedne strane, preko noći nestaje rutina i kolotečina života u kojemu je gotovo sve podređeno radu, a s druge strane, naglo se ruši i standard budući da je mirovina znatno manja od plaće. Mnogi umirovljenici ili oni koji će to uskoro postati postavljaju si pitanje kako bi najbolje mogli provesti svoj život u mirovini?

Žele na sunce

Bogati europski sjevernjaci, Šveđani, Nijemci, Britanci..., tradicionalno odlučuju svoje mirovinske dane provoditi u toplijim krajevima. Dosta im je hladnoće, kiše i sivila koji su ih pratili 40-ak godina njihova radnoga vijeka. Stoga mnogi umirovljenici iz najbogatijih, ali i hladnih europskih zemalja odlučuju ostatak života provesti uz topla mora. Britancima, Nijemcima i Šveđanima omiljene su europske destinacije Španjolska, Portugal, Grčka, Cipar, Italija, a posljednjih godina sve više i Hrvatska.

Njemački bračni par sa svoje dvije prosječne mirovine od 1200 eura nema problema kupiti nekretninu u ovim zemljama, gdje je kriza cijenu stanova i kuća spustila i do 40 posto. Tako se u Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu solidan stan ili manja kuća mogu kupiti već za 100.000. eura. Uz sudjelovanje u kupnji nekretnine sa 40.000 eura pretpostavljene ušteđevine, a to se za Nijemce podrazumijeva, s jednom mirovinom ta se nekretnina može isplatiti za samo šest-sedam godina. Druga mirovina bit će dostatna za ugodan život dvoje umirovljenika u južnim europskim zemljama, u posljednje vrijeme poznatim ne kao “rajem za život i odmor”, već “zemljama dužničkim robovima na rubu bankrota”. Bračni par iz Švedske, Norveške, Danske ili Finske imat će još bolje uvjete nego njemački budući da su njihove mirovine veće od njemačkih. Tako je i s Britancima. Iako im je prosječna mirovina nešto manja od skandinavskih zemalja i Njemačke – oko 250 eura tjedno, Britanci su poznati kao ljudi koji svoje mirovine uživaju daleko od Otoka.

A gdje su u svemu tome hrvatski umirovljenici? U Hrvatskoj ne postoji tradicija odlaska iz države kada se zasluži mirovina. Glavni je razlog valjda što živimo u “najljepšoj zemlji na svijetu”, u kojoj nam ne nedostaje ni sunca, ni mora, ni ukusne i zdrave hrane. Jedan od razloga je i mirovina, koja je u prosjeku višestruko manja od onih u bogatim zemljama iz kojih dolazi najviše mirovinskih migranata. Prosječna hrvatska mirovina u lipnju ove godine iznosila je 2162 kune, odnosno 288 eura. Dakle, prosječna hrvatska mirovina četiri je put manja od njemačke i pet puta od švedske mirovine. Pogledajmo gdje bi par hrvatskih umirovljenika s mjesečnim primanjima od oko 600 eura mogao živjeti bolje nego u Lijepoj našoj.

Imamo nekretnine

Za razliku od bogatih Skandinavaca ili Nijemaca, Hrvati u starosti imaju jednu golemu komparativnu prednost. Čak 80-ak posto Hrvata ima vlastitu nekretninu, što nas svrstava u sam vrh svjetske ljestvice. Za usporedbu – samo 40-ak posto Nijemaca živi u vlastitom stanu ili kući, a slično je i sa Skandinavcima, koji također više žive u unajmljenim nekretninama.

Pretpostavimo da dvoje umirovljenika iz Zagreba proda svoj stan od 60-ak kvadrata u metropoli i odluči ostatak života provesti izvan Hrvatske. Za stan bi, prema sadašnjim cijenama, mogli dobiti 100.000 eura.

Sa 100.000 eura gotovine i 600 eura mirovine dvoje zagrebačkih umirovljenika moglo bi živjeti s boljim standardom u polovici Europe. Također, dajući u najam svoj stan, mjesečno bi dobivali oko 400 eura, što je dvostruko više od najma slične nekretnine u mnogim atraktivnim zemljama. No posjedovanje vlastite nekretnine vjerojatno i jest najveći razlog zašto Hrvati ostaju vjerni domovini i ne odlaze u neke druge zemlje.

Uz BiH, Makedoniju, Rumunjsku, Bugarsku..., u kojima bi živjeli sa standardom od 30 do 60 posto boljim nego u Hrvatskoj, naši bi “penzići” sada bez većih odricanja u odnosu na domovinu, mogli živjeti i u Portugalu, Grčkoj, Španjolskoj i južnoj Italiji, a osobito na Siciliji, gdje su cijene životnih potrepština mnogo niže nego u Hrvatskoj.

Za hrvatske umirovljenike s prosječnom mirovinom i vlastitom nekretninom dostižne su i egzotične zemlje, poznate po jeftinim troškovima. Na listi atraktivnih destinacija prednjače Tajland, Filipini, Malezija, Kostarika i Belize. Smještaj na Tajlandu za mjesec dana može se naći već za 20 eura, dok je uz obalu oko 100-tinjak.

Za hranu mjesečno treba oko 150 eura. Na Filipinima mjesečni najam apartmana iznosi 100 eura. Hrana je jeftina kao na Tajlandu, a pivo u restoranu košta 3,5 kune. Imaju i posebnu vizu za umirovljenike – stariji od 50 godina moraju ostaviti depozit od 6800 eura.

Malezija ima sličan program i zove se “My second home” – Moj drugi dom. Našim umirovljenicima nisu nedostižni ni Karibi. Kostarika je razvijena i stabilna republika u Srednjoj Americi. Tamo se može preživjeti s nekoliko eura na dan.

Najam cijele kuće je oko 150 € mjesečno, a kompletan ručak u restoranu 3 eura. Troškovi življenja u Belizeu slični su kao i na Kostariki.

Kako se liječiti?

Isplata mirovina te zdravstveno osiguranje dvije su stvari koje se moraju obaviti prije odlaska. HZMO-u umirovljenik s prebivalištem u inozemstvu treba navesti želi li da mu mirovinu isplaćuju na račun u banci ili čekom na adresu. U HZZO-u pak treba podnijeti prijavu boravka te uplatiti doprinos. On za godinu dana iznosi 3150 kuna. Tada HZZO izdaje potvrdu o korištenju zdravstvene zaštite u inozemstvu. Putujete li u zemlju s kojom Hrvatska ima međunarodni ugovor, npr. Poljsku, Češku ili Makedoniju, potvrda HZZO-a tamo se zamjenjuje za bolesnički list. On jamči hitnu pomoć, ali i, ovisno o državi, većinu ili sve troškove liječenja. U slučaju naplate liječenja, HZZO vraća novac. Odlazite li u neku od zemalja s kojima Hrvatska nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, poput Belizea ili Tajlanda, imate pravo samo na hitnu medicinsku pomoć. Tada se morate odmah javiti HZZO-u. Druge troškove liječenja podmirujete sami.