Iako obrtnici nisu išli u kolektivnu tužbu protiv banaka, na temelju presuda iz nje, iako nisu potrošači, dobivaju sve više sporova u CHF tužbama za ništetnost ugovorenih odredaba.
Korisnik kredita u Addiko banci, obrtnik, dobio je već drugu presudu protiv banke zbog nezakonitih promjena kamatne stope, i to po istom poslovnom kreditu od 350.000 eura koji je ugovoren 2007. Po pravomoćnosti prve presude već mu je isplaćeno 120.000 eura, a za presudu kojom mu pripada dodatnih 30.000 eura čeka se pravomoćnost.
U kreditu koji je podigao 2007. ugovoreno je da će se kamatna stopa mijenjati po formuli u kojoj se fiksna marža 3 uvećava za tromjesečni Euribor te da banka, unatoč ugovorenim parametrima, može mijenjati kamatnu stopu sukladno svojoj odluci ili drugom pravnom aktu.
Prema pojašnjenju iz objave Udruge Franak, u vrijeme kad je vrijednost Euribora drastično pala, nakon dvije godine pravilnog naplaćivanja ugovorene kamate, od 2009. godine Addiko je odlučio da više neće primjenjivati ugovorenu formulu "marža 3 + tromjesečni Euribor“ pa je umjesto te formule kamatnu stopu naštimavao tako da ona ostane otprilike na razinama s početka ugovornog odnosa. Naime, zbog pada vrijednosti Euribora od oko dva do četiri postotna boda tijekom otplate kredita, i cijela kamatna stopa u odnosnom kreditu morala se smanjiti za dva do četiri postotna boda, ali to se nije dogodilo zbog jednostrane odluke banke da zadrži visinu kamatne stope na razinama iz 2007. godine. Ukratko, tijekom cijele otplate kredita obrtnik je počevši od srpnja 2009. pa sve do danas plaćao, pa i dalje plaća, kamatnu stopu koja je za dva do četiri postotna boda veća od ugovorene kamatne stope, a to znači da cijelo to vrijeme plaća kamatu koja je od ugovorene veća između 50 posto i 100.
- Srećom, taj obrtnik pratio je što radi Udruga Franak, pa je imao saznanja o tomu da mu je banka neosnovano oduzela ogroman novac, zbog čega je tužio, i prvom tužbom po kojoj je presuda postala pravomoćnom 28. travnja 2021. na temelju odluke Visokog trgovačkog suda Pž-6691/2019 već je dobio sa zateznim kamatama oko 120.000 eura – kažu u UF-u.
Zanimljivo je da, unatoč prvoj pravomoćnoj presudi, banka nije prestala s nezakonitom praksom, nego je klijent nastavio plaćati kamatu veću za 100 posto od ugovorene. Zbog toga je ponovo tužio i novom presudom mu je dosuđeno još 20.000 eura uz pripadajuće zatezne kamate, što zajedno iznosi 30.000 eura.
U novoj presudi Trgovački sud utvrdio je sljedeće:
1. Addiko mora vratiti još oko 20.000 eura te obračunati zatezne kamate od dana nezakonitih naplata pa sve do dana isplate preplaćenih iznosa.
2. Nije bilo potrebno ispitivati svjedoke Addiko banke, jer je iz ugovora vidljivo da je ugovorena kamatna stopa kao neodrediva u članku 6. ugovora, pa nikakvo svjedočenje tu činjenicu ne može promijeniti.
3. Obrtnik je već i prije tužio Addiko zbog istoga razloga radi utvrđenja ništetnosti članka 6. ugovora te radi naplate preplaćenih kamata za prethodno razdoblje nezakonitih naplata, i u tom postupku presuda je pravomoćna i naplaćena. Utvrđena je tom prvom presudom ništetnost promjene kamatne stope odlukom banke te je utvrđen i naplaćen iznos 68.000 eura plus zatezne kamate za obeštećenje (ukupno oko 120.000 eura).
4. Uslijed ništetnosti članka 6. ugovora, primjenjuje se obračun kamata po formuli iz članka 3. ugovora gdje je ugovoreno da se kamatna stopa mijenja po formuli "3 + 3M Euribor“.
Usto, sud je utvrdio da zastare potraživanja nema, jer je zastara počela teći utvrđenjem ništetnosti po prvoj presudi dana 28. travnja 2021. pa u skladu s tim obrtnik ima pravo dobiti u roku od pet godina apsolutno sve preplaćene iznose prije 28. travnja 2021. te ima pravo i na sve ostale preplaćene iznose nakon 28. travnja 2021. za koje je tužba podnesena u roku od pet godina nakon što su ti iznosi naplaćeni.
- Izuzetno nas veseli da postoje osviješteni poslovni ljudi koji neće ostaviti svoj novac bankama, nego su tužili ili će tužiti banke koje su sve do 2013. godine ugovarale ništetne ugovorne odredbe o promjenama kamatnih stopa odlukama banaka ili na temelju drugih jednostranih akata banaka – poručili su iz Udruge Franak te dodali da, zbog nečinjenja HNB-a te zbog nečinjenja inspekcija Republike Hrvatske, banke u Hrvatskoj određuju cijenu kredita na nezakonit način, utvrđuju visinu naknada kako im se sviđa i time oštećuju milijune građana.
- Zahvaljujući tom neredu i namjernom neradu HNB-a i inspekcija, banke imaju ogromne profite i likvidnost veću od 10 milijardi eura, od kojih je možda i preko 50 posto stečeno na nezakonit način. Time HNB i inspekcije pomažu Hrvatskoj udruzi banaka u zaštiti banaka od progona te tako neizravno sprečavaju naknadu štete oštećenim potrošačima, obrtnicima i pravnim osobama – revoltirani su u udruzi potrošača.
Ističu da ima oko 500.000 ugovora koji su ugovoreni prije 2013. s nezakonitim kamatnim stopama, kako u potrošačkim, tako i u poslovnim kreditima. Za razliku od valute u švicarcima koja se odnosi samo na 125.000 takvih kredita, promjenjive kamatne stope nezakonite su u gotovo svim kreditima ugovorenim prije 2013., bez obzira na valutu i vrstu kredita i bez obzira na to radi li se o potrošačkom ili poslovnom kreditu. Potrošači i pravne osobe, njih 500.000, a možda i više, imaju pravo tužiti banke zbog ništetnih kamatnih stopa koje su ugovarane u kreditima sve do 2013. godine, i jedino na taj način zasad je moguće vratiti svoj novac iz banaka te iz leasing kuća.
- Nažalost, procjenjujemo da je do danas svega deset posto oštećenika tužilo banke. Golemi iznosi nepripadajućeg novca nalaze se u bankama, možemo reći da se radi o iznosima između tri i četiri milijarde eura koje su banke neosnovano stekle od potrošača i pravnih osoba, a sa zateznim kamatama dugovanja banaka zbog nezakonitih naplata kamata, te uz to još i tečaja franka u kreditima s valutnom klauzulom CHF, zacijelo iznose oko sedam milijardi eura. Mi nećemo odustati od afirmacije prava, kako potrošača, tako i pravnih osoba. Iako smo potrošačka udruga, smatramo da moramo pomoći i poduzetnicima koji žele tužiti banke radi obeštećenja – poručili su iz UF-a.
VIDEO: Izgubio mobitel u kući koju je opljačkao, pa otišao na policiju i lagao kako je ostao bez njega