Na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vlade u Puli naći će se i izmjena koncesijskog ugovora s Bina-Istrom, koja bi trebala omogućiti izgradnju punog profila autoceste na dionici Pazin – Učka Istarskog ipsilona. Riječ je o ulaganjima vrijednim 165 milijuna eura za koja je Vlada lobirala u Bruxellesu, a zeleno svjetlo za produljenje koncesije Europska komisija dala je u lipnju ove godine.
U Vladi očekuju da će do kraja godine početi izgradnja drugog kolnika s dva vozna traka širine 3,5 metara te zaustavnog traka širine 2,5 metra na sjeveroistočnoj strani ceste, na dionici od čvora Rogovići do Vranje, dugoj 28 kilometara. Predviđena je i izgradnja 11 novih vijadukata, 14 podvožnjaka, izgradnja tri nova i rušenje tri postojeća nadvožnjaka, izgradnja brojnih potpornih zidova i pomoćnih građevina i odmorišta Rebri te poboljšanje trase postojećeg kolnika na tri lokacije. U resornom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ističu da je riječ o prilično zahtjevnoj dionici, jer je potrebno izgraditi 31 objekt ukupne duljine 2510 metara, a kako zona prolazi kroz geološki osjetljivo područje, predviđena je komplicirana stabilizacija terena, koja će obuhvatiti više od milijun kubnih metara materijala.
Radovi na dionici trebali bi trajati tri godine, a prva dionica Rogovići-Ivoli, duga šest kilometara, u promet će biti puštena dvije godine nakon početka radova. U Vladi ističu da će 95 posto radova kao podizvođači francuskog Bouygues TP izvoditi hrvatske državne i lokalne građevinske kompanije. Investicija će, kažu. omogućiti zapošljavanje 1000 osoba u vrijeme građenja, a nakon izgradnje u održavanju bi trebalo ostati njih 10. Očekuju i da će investicija imati pozitivan utjecaj na rast BDP-a, i to za 0,5 posto za vrijeme građenja.
Da bi se sve to omogućilo, predviđeno je produljenje koncesijskog ugovora s Bina-Istrom najkasnije do lipnja 2034. godine. Taj je ugovor bio česta meta napada zbog činjenice da je još od 1995., kada je Bina -Istra dobila koncesiju, sav rizik naplate cestarine zbog smanjenog prometa snosila država. Europska komisija ovoga je puta inzistirala na smanjenju rizika koji preuzima država pa će dio rizika za naplatu cestarine ubuduće snositi i dioničari. U Vladi čekuju da će koncesionar do 2034. uplatiti i 986 milijuna kuna koncesijske naknade te da će ugovor imati pozitivan učinak i na državni proračun.
Hrvatska gradi a netko drugi ubire profit, to je moguće samo u banana državi