Pametnim mobitelima, tabletima, televizorima... već su se pridružili i pametni hladnjaci, štednjaci, aparati za kavu... Ono što nedostaje njihova je potpuna međusobna povezanost putem interneta, a upravo takva – potpuno povezana – bit će budućnost. Berlinski sajam potrošačke elektronike pokazao je kako bi to moglo izgledati. Vrvio je inovacijama, prototipovima, dizajnerskim rješenjima, softverskim mogućnostima pa se svima koji su se prošetali berlinskim sajamskim paviljonima budućnost činila jednostavnijom, intuitivnijom...
IFA, najveći europski sajam potrošačke elektronike, ugostila je 1500 izlagača i čak 6000 akreditiranih novinara. A posebnost je berlinskog festivala pametnih uređaja što je to jedina svjetska priredba otvorena za sve ljubitelje naprava te svake godine obara nove rekorde. Ove godine, prema prvim procjenama, šesterodnevni spektakl posjetilo je 250.000 ljudi. Imali smo priliku uživati s njima i pokušali proniknuti u trendove koji će vladati u bližoj, ali i daljoj budućnosti.
Samsung i Sony, divovi u svim segmentima potrošačke elektronike, kao da su upravo Berlin izabrali kako bi odmjerili snage na svim poljima. Za početak je Samsung predstavio svoj pametni sat. Mobiteli su svojedobno upravo sat izbacili iz upotrebe jer je bilo dovoljno pogledati ekran mobitela i doznati vrijeme, no dimenzije mobitela sve su veće pa su pomalo nezgodni za nošenje u džepu. Tako je sat doživio svoj povratak. Naravno, nije to više običan sat. Povezan je s mobitelom, pun je aplikacija, a može i snimati fotografije te, naravno, na njemu se mogu primati pozivi pa služi kao praktičan, ali i modni dodatak. Tableti i dalje osvajaju, a mijenjaju se tek hardverske ili softverske performanse.
Smjer industrije prema sve inovativnijim i boljim proizvodima opravdava i potražnja na tržištu jer svjetska potražnja za mobitelima nije nikada bila poput ove u prvoj polovici 2013., pokazuju podaci GfK. Posebice su traženi pametni mobiteli, 66 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su oni \"obični\" mobiteli podbacili te ih želi 25 posto korisnika. Ukupno su mobiteli su 10 posto traženiji u prvih šest mjeseci ove godine negoli lani u istom razdoblju, a 59 posto tržišta pripada pametnim telefonima. Prosječna cijena koju su korisnici spremni platiti za pametni mobitel jest, tvrdi GfK, 350 eura. Mobiteli skuplji od 500 eura čine 30 posto tržišta pametnih telefona, što industriji daje dovoljan poticaj da nastavi s kvalitetnom i sofisticiranom proizvodnjom, a mogućnosti poput NFC-a ili pak spajanja na ultrabrzi LTE tek ulaze u fokus, no čini se da je tržište spremno za sve bolje, brže i jednostavnije uređaje. Ove se godine očekuje isporuka 937 milijuna pametnih mobilnih telefona, što je rast od 37 posto u odnosu na 2012.
Tablet-računala, za razliku od prve polovice prošle godine, ostvarila su spektakularan rast od 126 posto. Tableti bi trebali zabilježiti rast isporuka od 69 posto, na 215 milijuna uređaja. Statistika je zabilježila ukupan porast potražnje za računalima od devet posto. Nažalost, desktop-računala pala su dramatičnih 21 posto. Prema procjenama GfK, u cijeloj godini potražnja će rasti do 20 posto. U modi su mali tableti, potražnja se s većih od devet i deset inča sada prebacila na one od sedam inča. Stoga u GfK tvrde: trend je jasan, računala \"All in one\" te notebook-računala s ekranom na dodir, ultratanka netbook-računala, mali tableti. Posebno u modu ulaze tableti s tipkovnicama, bilo kliznim, bilo onima koje se mogu odvojiti.
Osim nezaobilaznih mobilnih uređaja posebnu pozornost izazvali su televizori. Možda bi bilo pogrešno reći da su 3D televizori pali u zaborav budući da se procjenjuje da bi ih u ovoj godini trebalo biti isporučeno 104 posto više nego prošle godine, odnosno oko 59 milijuna. No pravi su hit sajma, bilo da se radi o Samsungu, Phillipsu, LG-u ili Panasonicu, UHD televizori. Istina, tržište je u povojima, no dovoljno da postane hit sajma, posebice Samsungov ili LG-ov UHD zakrivljeni ekran, koji još nema ni cijenu, već samo prototip verziju. Haier je pak pokazao prototip TV-a, odnosno ekrana kojim se upravlja pogledom. Zasad nije potpuno precizan, no bude li tržište pokazalo zanimanje, ima potencijala da se razvije u superpraktičnu mogućnost.
Siemens je pak predstavio i svoj pametni hladnjak s ugrađenom kamerom u unutrašnjosti. Uz pomoć aplikacije slika iz hladnjaka putuje do vlasnika telefona u supermarketu i podsjeća ga čega nema. Indukcijske pametne ploče na štednjacima toliko su razvijene da nije bitno kamo ste stavili lonac, jednako grije bilo gdje. Aparati za kavu i perilice sada mogu biti i nosači Wi-Fi signala. A usisavači su toliko pametni da, pokazao nam je Samsung, njima možete upravljati iz spavaće sobe. Svake godine sve su tanji i učinkovitiji u kutovima koji su se nekoć činili nedostižnima. Imaju ugrađene senzore pa je s nekim usisavačima moguće i kuglati jer funkcija \"air move\" onemogućuje da se potpuno prevrnu.
Osim što su se posvetili sveopćoj povezanosti uređaja, koji bi trebali biti jednostavno upravljivi uz pomoć raznih aplikacija, proizvođači istovremeno pokušavaju uređaje učiniti što učinkovitijima i štedljivijima jer istraživanja pokazuju da je sve više svjesnih kupaca koji traže energetski prihvatljivije proizvode. Zasad su svi pametni kućni uređaji skupi pa hladnjaci, primjerice, koštaju najmanje 3500 dolara, a strojevi za pranje rublja 1500 dolara. To je tržište zasad ekskluzivno pa pad cijena također pripada budućnosti.
>>Acer Liquid S2 - smartphone koji snima video u 4K rezoluciji