Za dugoročno smanjenje deficita Vlada mora pokrenuti neophodne reforme i ne popuštati pritiscima

U svakom trenutku valja imati na umu da je Hrvatska država s visokim udjelom javnog duga u BDP-u i s visokim rashodima opće države, a njihovo smanjivanje nije lako, posebice zbog velikih otpora interesnih skupina, upozorila je ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott u novom aktualnom osvrtu u kojem je zapitala treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak?

Njezin je odgovor, dakako, niječan, a državu je usporedila sa zaigranom djecom koja ‘spiskaju’ džeparac čim ga dobiju, pogotovo ako ih društvo kojim su okruženi još na to i nagovara. Odrasli se – osobito oni koji su odgovorni za vođenje države – ne mogu tako ponašati, čak ni ako ih njihovo društvo na to nagovara, piše K. Ott, jer iza države ne stoji nitko tko će se pobrinuti za njene potrebe osim okrutnih financijskih tržišta. A ponajmanje se tako ne bi smjeli ponašati odgovorni u državi s visokim udjelom javnoga duga u BDP-u i neminovnim visokim rashodima

za, primjerice, nereformirano zdravstvo, željeznice, ceste, lokalne jedinice i s brojnim – ne baš toliko neminovnim – rashodima koji se teško mogu snižavati zbog utjecaja moćnih interesnih skupina, navela je Ott. Ravnateljica Instituta upozorava da su naznake kratkoročnog blagog fiskalnog oporavka izazvane uglavnom rastom gospodarstva i povoljnijim uvjetima otplate dugova, no to se oboje može preko noći promijeniti, a srednjoročni su i dugoročni fiskalni izgledi još neizvjesni, pa i nepovoljni. Hrvatska je u 2016. ostvarila najznačajnije smanjenje proračunskog deficita od svih zemalja članica EU, no i dalje je suočena sa znatnim rizicima održivosti javnih financija, posebice s visokim sveukupnim rizikom održivosti javnog duga, kaže Ott.

– Pozitivno je što Vlada planira dugoročno smanjivanje proračunskih deficita, pa čak i ostvarivanje suficita, no za ostvarenje tih ciljeva morala bi pokrenuti i neophodne reforme te ne bi smjela popuštati pritiscima interesnih skupina i neukih populističkih demagoga – kaže autorica. Deficit je konsolidirane opće države zemalja članica EU u 2016. s prosječnih 1,7% BDP-a bio niži od očekivanja, uglavnom zbog toga što je rast BDP-a bio viši od očekivanja. Hrvatski deficit od 0,8 % BDP-a bolji je od planiranog, no Ott ističe da je tako u većini članica.