IJF: Država se treba više zaduživati u domaćoj, a manje u stranoj valuti

Proračunskim deficitom i javnim dugom bavi se novi broj analiza Instituta za javne financije. Uz brojne opasnosti koje bi mogle dovesti do povećanja javnog duga, kao jedan od bitnijih spominje se valutna struktura zaduženja. Javni dug izražen u stranim valutama povećao se lani na godišnjoj razini 36 posto.

 -  Krajem 2009. godine čak je 77 posto javnog duga bilo denominirano u stranim valutama, što znači da je veći dio duga izložen valutnom riziku. Država bi u budućnosti trebala provoditi strategiju zaduživanja u domaćoj valuti ili barem pokušati umanjiti izloženost valutnom riziku korištenjem raznih financijskih instrumenata - ističe autor studije Petar Sopek.

Finaniciranje proračunskog manjka koji je narastao na 11 milijardi kuna konstantno je povećavalo javni dug; s jačim kriznim udarom početkom 2009. pali su i proračunski prihodi, a povećali se rashodi. Konačan je rezultat deficit u visini 3,2 posto BDP-a za čije smanjenje IJF predlaže rad na rashodnoj strani, bez dodatnog poreznog opterećenja građana.
Premda ističu da je Hrvatska, u usporedbi s prosjekom zemalja EU, u statistički boljoj situaciji, jer joj je javni dug lani bio dvostruko niži, niži je i BDP po stanovniku, mjeren kroz kupovnu moć.

Zbog visine potencijalnog javnog duga, Sopek upozorava da bi država trebala daleko opreznije izdavati financijska jamstva, jer bi realizacija postojećih jamstava mogla dodatno ugroziti državne financije i povećati dug.