U ožujku je prekinut porast ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom te je time prekinut sedmomjesečni uzlazni trend. Razlog je tog pada veće smanjenje imovine novčanih fondova jer u ostalim je vrstama fondova vrijednost imovine pod upravljanjem porasla - piše portal www.hrportfolio.com. Prema Hanfinim podacima imovina je krajem mjeseca iznosila 12,171 milijardi kuna što je pad od 7,32 posto odnosno od 961 milijun kuna.
Imovina dioničkih fondova u ožujku je premašila tri milijarde kuna te je iznosila 3,079 milijardi što je porast od 3,92 posto. Najveći apsolutni rast ostvario je fond ZB trend kojem je imovina porasla za 42,196 milijuna kuna ili 32,26 posto. Slijedi ga PBZ I-Stock, čiji je rast iznosio 15,394 milijuna odnosno 7,29 posto. Najveći apsolutni pad bilježi Raiffeisen C. Europe (-6,6 milijuna), a najveći relativni pad (-40,69 posto) zabilježio je fond MP-Mena HR (-3,806 milijuna). Najveći dionički fond još je uvijek ZB Aktiv koji raspolaže sa 535,0 milijuna kuna, a slijedi ga PBZ Equity sa 465,6 milijuna kuna.
Mješovitim fondovima imovina je porasla 1,68 posto što je 32,653 milijuna kuna više u odnosu na prethodni mjesec pa ona sada iznosi 1,971 milijardu kuna. Najveći apsolutni porast imovine u ovoj skupini fondova ostvario je ZB Global kojem je imovina uvećana za 14,627 milijuna kuna što je porast od 1,93 posto pa sada raspolaže sa 773,2 milijuna kuna. Drugo je mjesto zauzeo Raiffeisen Balanced s rastom od 6,437 milijuna odnosno od 1,91 posto. Pad vrijednosti imovine zabilježen je u pet mješovitih fondova. Pad su zabilježili ICF Balanced, OTP uravnoteženi, HPB Dynamic, Interinvest Balanced, a najveći pad u apsolutnom iznosu od 5,039 milijuna kuna imao je Aureus Balanced. Najveći mješoviti fondovi i dalje su ZB global (773,2 milijuna) i Raiffeisen Balanced (342,8 milijuna).
Velik skok zabilježili su obveznički fondovi te je krajem ožujka njihova imovina iznosila 718,628 milijuna, što je u odnosu na mjesec ranije 15,05-postotni rast odnosno uvećanje za 94,032 milijuna kuna. Najveći doprinos tom rastu, već drugi mjesec zaredom, dao je fond Raiffeisen Bonds koji je porastao čak 47,171 milijun kuna što je porast od 22,74 posto. Taj je fond razdoblje završio s imovinom od 254,6 milijuna kuna te je i dalje najveći obveznički fond. Tri obveznička fonda zabilježila su pad imovine, a najviše, za 10,171 milijuna kuna, imovina se smanjila fondu HPB Obveznički (-23,56 posto).
U ožujku su novčani fondovi zabilježili snažan pad imovine pod upravljanjem te je njihova imovina smanjena za 1,204 milijarde kuna što je pad od 15,83 posto. Pad imovine zabilježilo je trinaest novčanih fondova. Najviše, za 338,2 milijuna je umanjena imovina fonda ZB plus. Najveći rast od 67,5 odnosno 49,2 milijuna bilježe PBZ Euro Novčani i Erste Euro-Money. Najveći je novčani fond još uvijek ZB plus koji upravlja sa 2,465 milijarda kuna, a slijedi ga PBZ Novčani koji raspolaže sa 926 milijuna kuna.
Promatrano po društvima za upravljanje najveći tržišni udio i dalje drži ZB Invest koji je pod upravljanjem imao 4,350 milijardi kuna što je 35,74 posto tržišta (+0,60 posto). Na drugom mjestu nalazi se PBZ Invest sa 2,319 milijarde kuna što je tržišni udjel od 19,06 posto (+0,04 posto), dok treće mjesto, s tržišnim udjelom od 15,52 posto, zauzima Raiffeisen Invest koji je ponovno ispod dvije milijarde kuna te njegova imovina pod upravljanjem iznosi 1,888 milijardi kuna, a tržišni je udio pao 0,42 posto. S više od milijardu kuna upravlja još i Erste invest. Ukupni tržišni udio četiri vodeća društva za upravljanje iznosi 80,58 posto.