Imunološki zavod Vlada će podijeliti na tri tvrtke

Izvor iz Vlade potvrdio nam je da stečaj Imunološkog zavoda nije kraj za tvrtku, nego, ako uspije dogovor sa stečajnom upraviteljicom, provest će se plan restrukturiranja što ga je izradilo Ministarstvo gospodarstva, a prema kojem će se Zavod podijeliti u tri tvrtke.

Kako nam je već potvrdio čelnik Jadran Galenski laboratorija Ivo Usmiani, bez obzira na sadašnju situaciju, njihov interes i dalje postoji i zato nije isključeno da JGL preuzme dio proizvodnje. Ali i JGL zna da će za povratak na noge Zavoda trebati dvije do tri godine i velika ulaganja.

Predstečajna otpada

Jasno je da je spašavanje trebalo početi prije. Izvor iz Vlade kaže nam i kako je uprava trebala založiti zgradu, uzeti kredit i preseliti pogone. No, to uprava Davorina Gajnika nije mogla napraviti jer je prošle godine zgrada založena od države, nakon što je Zavodu dano 18 milijuna kuna. No i nakon toga plaće nisu stizale zadnja tri mjeseca, kaže sugovornik iz Vlade, iako u sindikatu tvrde da je ostalo novca za još dvije plaće, pa čak i servisiranje obveza. Za što je potrošen novac koji je država dala, pita se sugovornik iz Vlade i tvrdi da je zato stečaj bio jedina opcija, no koja može, nakon čišćenja, biti novi i bolji početak.

Pacijenti će dobivati uvozna cjepiva i sirovine lijeka iz drugih zemalja, a postotak prijenosa zaraza krvlju u svijetu je veći nego kod nas

Lidija Jagarinec

Gajnik je pokušao spriječiti stečaj preseljenjem pogona u Svetu Nedelju, no država, doznajemo, nije htjela dati potrebnih 75 milijuna kuna. No u Vladi kažu da i to ne bi riješilo situaciju jer je ionako tvrtka insolventna. Gajnik je zbog mogućeg spasa podnio žalbu na stečaj i predložio predstečajnu nagodbu, no to sud vjerojatno neće prihvatiti jer su potraživanja države, koja bi mogla oprostiti dugove, manja od onih koje imaju ostali vjerovnici, kaže nam sugovornik iz Vlade. Jedino što se može spasiti jest zaliha plazme za koju je Gajnik našao proizvođača u Austriji. I dok se odgovornost mora tražiti u upravama godinama unazad i državi kao vlasniku, radnici, njih 190, strepe tko će ostati, a tko dobiti otkaz.

– Znali smo da će se to dogoditi jer se nije ulagalo, a moralo se. Agencija HALMED koja izdaje dozvole upozoravala nas je i smanjivala nam period novoizdanih dozvola u nekoliko navrata. Međutim, tadašnje uprave oglušile su se, zbog čega trenutačno strepimo i ne znamo što će se dogoditi – rekla je Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica i voditeljica grupe poslova na Odjelu za transfuzijsku medicinu. Da je došlo do preseljenja u Svetu Nedelju, ishodili bi dozvolu i zaradili od 29 tisuća litara zaliha čiste plazme prikupljene od darivatelja u Hrvatskoj i dostatne za proizvodnju preparata za hrvatsko tržište u idućih godinu dana.

Nema prodaje bez dozvola

Hrvati će odsad morati uvoziti bakterijska cjepiva protiv difterije, tetanusa, i meningokoka po kojima je Imunološki zavod bio poznat jer su imali najmanje nuspojava. Gubitkom dozvole zavod je ostao i bez mogućnosti proizvodnje krvnih derivata – imunoglobulina i albumina koji se proizvode iz plazme.

– Pacijenti će dobivati uvozna cjepiva, ali i sirovine lijeka nekog drugog naroda. Naša krv je naše bogatstvo budući da znamo da je postotak prijenosa infektivnih zaraza krvlju u svijetu veći nego kod nas. U skladištu Zavoda postoje i poluproizvodi plazme, robe u vrijednosti 22 milijuna kuna, a gotovih proizvoda globulina i albumina (transportni proteini) – koje ne smijemo prodati jer nemamo dozvolu – u vrijednosti sedam milijuna kuna – rekla je Jagarinec. Zavod ostaje i bez zarade od proizvoda iz životinjskih plazmi, prije svega zmijskih protuotrova doza kojih na našem tržištu stoji oko 180 kuna.

– Najmanje proizvoda ostaje na našem tržištu, a mi ih izvozimo za stotinu eura po dozi. Budemo li ih uvozili, stajat će petsto eura – kaže radnica koja je u Zavodu radila 25 godina u finalizaciji proizvoda.

>>Imunološki zavod odlazi u stečaj, no ima prilike za spas

>>Imunološki zavod ostao bez dozvole za cjepiva i krvne derivate