Na dan izlaska Ine Zagrebačka je burza ostvarila 356 milijuna kuna tjednoga “čistog” dioničkog prometa, a Ina je u tome sudjelovala sa samo jednim trgovinskim danom, sa 190 milijuna kuna, nešto manje od 50 posto ukupnog prometa. U ponedjeljak je Ina očekivano ostvarila znatno skromniji promet, 37,3 milijuna kuna, uz rast od 8,53 posto i zaključnom cijenom od 2355,02 kune.
Takvi odnosi vjerojatno će ostati i dalje, a na vidiku nema dionice koja bi se likvidnošću mogla približiti Ini, nedbojbeno novoj predvodnici na tržištu, koja je s velikim uspjehom zauzela Plivino mjesto. U petak je tržište bilo potpuno u znaku Ine, prema brokerskoj evidenciji, Ina je potpuno prekrila sve ostale dionice, toliko da se na 50 transakcija s Inom probijala samo jedna nekom drugom dionicom. U ponedjeljak je također dominirala nova, velika i likvidna dionica, no i ostale su počele dolaziti do daha.
Tržište se lagano oporavlja od Ine i njena negativnoga početnog udara, rasprodaje portfelja i skupljanja gotovine za Inu, što je donijelo snažnu korekciju na tržištu. u010Cini se, po učestalim minusima u ponedjeljak, da je na dnevnom redu i novi val rasprodaje, opet za dokup dionica Ine. No, ovoga puta s mnogo manjim razmjerima jer optimizam vezan uz Inu mogao bi bitnije utjecati i na ostale dionice.
Ovaj tjedan još će dominirati Ina, oko koje će se lomiti ponuda i potražnja, a procjenjuje se da lutanje neće dugo trajati, nego će se cijena stabilizirati u rasponu od 2300 do 2400 kuna. Zanimanje ulagača jače je zaokupljalo samo nekoliko dionica. Adris grupa već je djelomice poentirala na novini stock split, no računa se da bi “jeftinija” dionica mogla privući još više ulagača, pogotovo manjih kojima će ona biti dostupnija.
Konačan izlazak redovnih dionica Adris grupe na burzu poslije Nove godine neće bitnije utjecati na status povlaštenih dionica kojima se trguje jer se ne očekuje da vlasnici Adris grupe krenu s velikom prodajom svojih dionica, osobito oni najveći, koji i drže najviše dionica. Atlas je i dalje najtrgovaniji – 101.872 dionice u tjednom trgovanju uz rast cijene od 17,56 posto. Dobitnik je svakako dionica Jadrankamena koja je porasla oko 30 posto. Dionica to nije ostvarila u redovnom, kontinuiranom trgovanju, nego u prodaji paketa dionica koje je imala Jadranska banka.
Uočljiv gubitnik već danima je dionica tvornice ulja Čepin. Pad cijene prouzročila je odluka IPK Osijek u čijem je sastavu o spajanju s tvornicom jestivog ulja, koja je dosad bila nepoznata kao samostalan gospodarski subjekt. Čepinska uljara gubi pravnu osobnost, pa je to stvorilo veliku nepoznanicu što nastaje i s kakvom namjerom. Inače privatizacija IPK jedna je od većih crnih rupa hrvatske privatizacije. Tvrtke u sklopu kombinata privatiziraju se odlukom krovne tvrtke, netransparentno i bez javnog uvida. Takva je odluka o spajanju dviju uljara, od kojih ona s imenom nestaje s gospodarske scene.