Dvije INA-ine kompanije ovih su dana svojim radnicima najavile bolne rezove. U STSI-u 80, u Croscu čak 200 otkaza. Naime, uprave objašnjavaju kako zbog koronavirusa nije bilo druge opcije. Pale su cijene nafte, ali i potražnja.
Direktor STSI-a Nikola Mišetić rekao je kako je bilo izaći pred svoje radnike i najaviti da će njih 80 dobiti otkaz. U INA-inu je servisnu kompaniju došao krajem prošle godine, šest mjeseci nakon toga započeo je restrukturiranje.
Tvrdi da moraju otići zaposleni u odjelima podrške, a ne oni u radionicama te dodaje da je dobre majstore teško pronaći. Sada je još teže za njih pronaći posao.
''Cijeli svijet je stao, avioni ne lete, brodovi ne plove, ljudi se ne kreću. Sve naftne kompanije su smanjile projekte i odgodile ih za neka bolja vremena'', kaže Mišetić.
I druga INA-ina tvrtka - Crosco najavila je otkaze, a svojim radnicima to je otkrio direktor Igor Kruljac.
''Ovo je prvo restrukturiranje koje smo mi imali u zadnje tri i pol godine, u tri i pol godine smo mali visok angažman'', kaže Kruljac.
Naftne bušotine diljem svijeta stoje, kriza je izbušila i Crosco.
''Ja bih rekao da uprave Crosca, razne uprave Crosca nisu bile dovoljno fleksibilne da se prilagode tržištu'', smatra Srećko Leustek, naftini konzultant.
Naftni stručnjaci kažu da za pad Croscovih prihoda ove godine nije nitko posebno kriv.
''Puno bušećih tornjeva po svijetu stoje po skladištima, znači nije neobično da tornjevi Crosca stoje po strani. Ali, ako posla nema, a nema ga zbog kombinacije loših odluka u prošlosti i trenutne situacije - onda ste u problemima. Ovaj Covid s tim nikakve veze nema'', kaže Leustek.
Uprave oba poduzeća uvjeravaju nas da su otkazi spašavanje od još krupnijih rezova. No, sudbina Crosca i STSI-ja nastavak je rastakanja naftnog poslovanja Ine.
U posljednjih 10-ak godina iz INA-e je, prema neslužbenim procjenama, što zbog otkaza, što svojom voljom i pod pritiscima nadređenih otišlo više od pet tisuća radnika.
Petar Fleković bio je na čelu INA-e osamdesetih, osam godina u dva mandata.
''Društveni sistem se mijenja, pekare mijenjate, ali kruh nemojte mijenjati. Kruh radite da bude bolji. To je simbolički poraz. To je za mene teži trenutak nego sve ove privatizacije INA-e'', kaže Fleković.
Otkako je Hrvatska izgubila upravljačka prava u Ini, svaki se poslovni potez gleda kao utakmica s mađarskim vlasnicima.
Nakon izbora utihnula je priča i o domaćoj nafti transportiranoj u Mađarsku.
U INA-i ponavljaju da nije uobičajeno objavljivati poslovne ugovore, javlja RTL.
''Ne radimo ništa protuzakonito'', kaže Stjepan Nikolić, operativni direktor rafinerija i marketinga INA-e.
Objašnjava o kojim je količinama riječ te nudi računicu i dodaje kako je bitno da novac ostaje u INA-i.
U riječkoj rafineriji pripremaju izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka, a investicija je teška četiri milijarde kuna.
''Što riječka rafinerija sada može isporučivati: 80 posto imamo proizvoda visoke vrijednosti, onih 20 posto imaju vrijednost ispod sirove nafte i tu gubimo. S novim postrojenjem koje će obrađivati tih 20 posto postaje profitabilnija nego što je danas'', poručuje Nikolić.
Da madjari nisu kupili inu , ona sad ne bi nista vrijedila, jer niti jedna drzavna firma u hrvatskoj ne posluje profitabilno i efikasno. Sve mora imati svojeg vlasnika