Inovatori i ulagači, put do uspjeha

Hrvatska još nije odredila koji su strateški sektori njezina gospodarstva, a iako se često ističe važnost ulaganja u istraživanja i razvoj, kod nas se u to danas izdvaja samo 0,7% budžeta. Mišljenje je to koje je prevladalo među panelistima okruglog stola koji je jučer organizirao Poslovni dnevnik, a složili su se kako najviše mogućnosti za rast daju energetika, biotehnologija, biomedicina, zdravstveni inženjering i ICT, odnosno tehnologija općenito. Mladen Pejković, predsjednik uprave Vipneta, na okruglom stolu istaknuo je kako se u daljnjem razvoju ICT-a možemo ili ograničiti na ciljeve EU Digitalne Agende ili strategiju postaviti tako da ICT vidimo kao jednu od ključnih grana za stvaranje novog gospodarskog rasta.

ICT poluga rasta

– Kod Digitalne agende riječ je o nizu međusobno integriranih inicijativa u razvoju infrastrukture, informatizacije države i dizanja opće informatičke pismenosti. Za dostizanje tih ciljeva u sljedećih 7 godina bit će potrebno realizirati investicije u broadband infrastrukturu u urbanim sredinama, što je u domeni realnog sektora jer se radi o komercijalno atraktivnim područjima. Razvoj ruralne infrastrukture pitanje je javno-privatnog partnerstva kroz nacionalni okvir i lokalne projekte uz povlačenje novca iz fondova EU jer se radi o komercijalno teško isplativim investicijama prema kriterijima EU.

S druge strane, mišljenja sam kako je ICT gospodarska grana u kojoj možemo biti ambiciozniji i koristiti je kao jednu od poluga rasta u transformaciji iz uslužnog u inovacijski orijentirano gospodarstvo. No, pri tome ne treba gledati samo na neophodno privlačenje stranih investicija, već pokušati spojiti ovo pitanje s problemom goleme nezaposlenosti mladih koji donose novu hrabrost i kreativnost. Njihovo samozapošljavanje putem inovacijskog ICT poduzetništva moguće je realizirati u suradnji sa sveučilištem i modelima financiranja koji uključuju i „venture“ kapital te poslovne anđele.

Iako se ni Europa ne može pohvaliti pozitivnim rezultatima svoje strategije kada je riječ o zapošljavanju mladih i poticanju poduzetništva među mladima, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta istaknuo je kako se u Europi ipak nekim mjerama pokušava poticati malo i srednje poduzetništvo.

Olabaviti javne natječaje

Tako se za male i srednje poduzetnike osiguravaju fondovi koji preuzimaju jedan dio rizika pri financiranju poslovanja. Rokovi plaćanja za male poduzetnike, kaže, skraćeni su na 30 dana, što je potpuno suprotno hrvatskoj praksi, gdje se prvo plaća velikim kompanijama. Osim toga, Lovrinčević smatra kako bi trebalo “olabaviti” uvjete za javne natječaje kako bi se na njih mogli javljati i mali poduzetnici, a istraživanje i razvoj ohrabriti poreznim poticajima. Na okruglom stolu sudjelovali su još i Tome Antičić, direktor Instituta Ruđer Bošković, Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, te Damir Zec, direktor IBM Hrvatska.