U institucijama EU otvorit će se 280 novih radnih mjesta za građane Hrvatske, proizlazi iz jučer predstavljenog prijedloga proračuna Europske komisije za sljedeću godinu. Institucije će otpustiti 286 zaposlenika i zaposliti novih 280 iz Hrvatske, navodi se u brojkama u jednoj od tablica u prijedlogu proračuna. Podsjetimo, riječ je o radnim mjestima s prosječnom plaćom od otprilike 5000 eura, a posao će se dobivati na temelju natječaja i strogih testiranja, koja će se za Hrvate provoditi od jeseni ove godine.
Dobra vijest
To je prvi dokument u kojem se točno navodi koliko se takvih radnih mjesta otvara za Hrvate i u kojim institucijama. To je očekivano dobra vijest za one koji se nadaju zaposlenju u tijelima Unije, ali iz EU stiže i jedna neočekivano loša vijest za Hrvate, koji se nadaju povući što više novca iz kohezijskih fondova EU.
U novom sedmogodišnjem financijskom okviru predlaže se smanjenje iznosa za kohezijske fondove sa 354 milijarde eura, koliko je 27 zemalja članica imalo na raspolaganju u sadašnjem financijskom okviru (od 2007. do 2013.), na 336 milijarde eura, koliko bi 28 zemalja trebalo imati od 2014. do 2020. godine. Prođe li takav prijedlog, a pregovori o njemu trajat će do kraja ove godine, i Hrvatska će imati na raspolaganju manje novca iz kohezijskih fondova – najmanje pet posto manje. Prema dosadašnjim najavama hrvatskih dužnosnika, očekuje se da će Hrvatska imati na raspolaganju malo više od milijardu eura iz EU na godinu pa bi petpostotno smanjenje značilo otprilike 50 milijuna eura godišnje. Na sastanku Vijeća za opće poslove EU u utorak u Luksemburgu Hrvatska se pridružila inicijativi Poljske i još 11 zemalja srednje i istočne Europe, koje traže da se kohezijski fondovi nikako ne smanjuju. Tih se 13 zemalja nazivaju “prijateljima kohezijske politike” i smatraju da su ti fondovi najvažniji način na koji slabije razvijene zemlje unutar EU dostižu standard razvijenijih članica.
Na sastanku Vijeća raspravljala su dva tabora, a u raspravi, kao promatrač, sudjelovao je i zamjenik ministrice vanjskih poslova Hrvoje Marušić.
Financirati prometnice
– Važno je, u najmanju ruku, zadržati sadašnju razinu kohezijske politike koja je u funkciji razvoja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta – rekao je Marušić. Hrvatska iz kohezijskih fondova želi financirati infrastrukturu na prometnim smjerovima kao što je onaj od Rijeke prema Zagrebu i dalje prema srednjoj Europi. Hrvatskoj je također bitno da eventualni rezovi u tzv. Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU ne zadiru u ono što je ispregovarano i zapisano u pristupnom ugovoru. U pregovorima je Hrvatska dobila točne iznose na koje ima pravo do kraja 2014. Točni iznosi za razdoblje poslije 2014. nisu ispregovarani.
svjetska laž!!!