Istok Europe vuče svijet naprijed, samo Hrvatska pada

Poljska i Gruzija nove su miljenice Svjetske banke, Srbija je gotovo dostigla Hrvatsku, a jedina spomena vrijedna promjena kod nas bolja je naplata poreza. Svjetska banka u najnovijem Doing Business izvještaju kaže da je Hrvatska na njihovoj listi pala za četiri mjesta prema sredini ljestvice i zauzima 84. mjesto od 185.

Susjedi rastu

Poljska je postala vodeći svjetski reformator zbog promjena vezanih uz ovrhu, trgovačke sporove i sređivanje dokumenata preko interneta. Gruzija se pak probila među prvih deset. Gledano očima Svjetske banke, naša je zemlja relativno dobro pozicionirana – oko 40. mjesta – samo po poreznoj politici i davanju kredita, dok je proces izdavanja građevinskih dozvola, zaštita investitora i registracija vlasništva među lošijima u svijetu. Primjerice, Hrvatska se po broju procedura ne izdvaja od ostalih zemalja kod davanja građevinskih dozvola, ali strši po cijeni i vremenu potrebnom za ishođenje dozvole. Za jednu dozvolu potrebno je 317 dana, prema 143 dana u državama OECD-a ili 226 u državama istočne Europe i centralne Azije. To područje, inače, Svjetska banka naziva ‘svjetskim predvodnicima’ s obzirom na unapređenje klime. Četiri države iz te regije: Ukrajina, Uzbekistan, Srbija i Kazahstan nalaze se među deset svjetskih odlikaša. Srbija je, na primjer, odskočila jer je uvela privatne ovršitelje, smanjila početnu cijenu za prodaju imovine, zabranila žalbe, uvela elektronički registar nekretnina i pokretnina na kojima postoji založno pravo te olakšala otvaranje trgovačkih društava. Srbija se, s pomakom naprijed za devet mjesta, na ukupnoj rang-listi nalazi dva mjesta iza Hrvatske za koju Svjetska banka kao jedino spomena vrijedno postignuće u ovoj godini izdvaja nižu stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Hrvatska je imala najveći pad na listi među državama bivše Jugoslavije, Makedonija je pala za jedno mjesto, Slovenija stagnira, a ostali znatno rastu. Bosna i Hercegovina uvela je elektronički sustav prijave i plaćanja socijalnih doprinosa te informatizirala trgovački registar. No, Bosanci su zaradili packe Svjetske banke jer nisu dopustili svojim bankarima da naprave crne liste dužnika i uvedu registar kreditnih obveza građana. Takav registar i dostupnost podataka o zaduženosti građana Hrvatskoj je donio dobar plasman u odjeljku davanja kredita.

Crna Gora bila je kooperativnija od BiH te je zaradila pohvale upravo zbog toga što je bankama omogućila uvid u osobne podatke dužnika. Crnogorci su smanjili cijenu i proceduru ishođenja građevinskih dozvola (za što im treba 267 dana), dok je Makedonija i dalje najbolje plasirana država s područja bivše Jugoslavije i nalazi se na 23. mjestu. Makedonci, primjerice, izdaju dozvole za 117 dana, brzo i jednostavno osnivaju poduzeća, ulagačima daju visoku sigurnost, a najveća crna točka Makedonaca brzina je davanja priključaka za struju i uvođenje novih korisnika u elektromrežu. Slovenci su 35. na listi i stagniraju, dok su Crnogorci 51. i popravili su se za šest mjesta.

Skok Kosova

Kosovo je ojačalo zaštitu ulagača uvođenjem zahtjeva prema kojemu je potrebno odobrenje dioničara za transakcije s povezanim stranama, što traži veću transparentnost i olakšava pokretanje postupaka protiv direktora u slučajevima kada su takve transakcije štetne. Kosovo je u godinu dana skočilo za 28 mjesta.

– Ohrabruje nas brzi tempo provedbe reformi u istočnoj Europi i središnjoj Aziji – naveo je Augusto Lopez-Claros, direktor Odjela Svjetske banke za globalne pokazatelje i analize. – Mnoge od ovih reformi provedene su u kontekstu pristupnih pregovora s EU. Gospodarska integracija i želja da se uhvati korak s prosperitetnijim partnerima bile su snažan poticaj za promicanje ambicioznih reformskih programa – navodi dužnosnik Svjetske banke.

>>Viceguverner napao Linićevu ideju o uvođenju poreza na nekretnine