Izvoz IT industrije u prošloj je godini premašio 9 milijardi kuna te time dosegao udio od 6,4 posto u ukupnom izvozu Hrvatske. Industrija je zadržala i učvrstila svoj rang na listi najpoželjnijih poslodavaca. Za 35.000 zaposlenih u toj branši prosječna plaća je iznosila 9.000 kuna, što je za gotovo 400 kuna više od prethodne godine. Rezultati su dosljedno izvanredni i kada ih usporedimo s ostalim gospodarskim granama, a posebice kada uzmemo u obzir pandemijske okolnosti u kojima su posljednje brojke nastale.
Brojke su to iz posljednje Analize IT industrije koju Hrvatska gospodarska komora i njezino Udruženje za IT sada već tradicionalno pripremaju i koja je predstavljena danas na konferenciji IT industrija kao pokretač rasta i razvoja: Analiza stanja i sljedeći potezi, uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
„No, jedno su brojke, drugo je stvarni život. Hrvatska IT industrija može puno više,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, koji je istaknuo dvije ključne aktivnosti koje mogu industriji pomoći da „prodiše“ i da se razvije do kraja.
„Prvo je da u postojećoj reviziji Strategije pametne specijalizacije IT industrija postane vertikalna industrija. Tada bi se otvorila mogućnost produktivizacije IT industrije, dakle prijelaz s usluga na proizvode jer bi tvrtke mogle do sredstava za istraživanje i razvoj vlastitih proizvoda, a ne komponenti za druge. Imamo još tri mjeseca za tu prvu stavku. Druga stvar je da IT industrija treba sudjelovati u digitalnoj transformaciji društva. Strategija digitalne transformacije neće moći biti realizirana bez jakog IT sektora,“ rekao je Radoš, napomenuvši da se radi o minimalno nužnoj promjeni institucionalnih uvjeta koja bi omogućila da industrija prijeđe određene razine konkurentnosti na europskoj sceni.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat na konferenciji je i najavio donošenje strateških okvira kojima će se omogućiti daljnji razvoj digitalizacije: Nacionalni plan digitalne transformacije i Nacionalni plan razvoja umjetne inteligencije te Strategiju pametne specijalizacije.
Da ova skupina snažnih i otpornih 5.700 tvrtki zaslužuje biti prioritetna zadaća države i svih relevantnih institucija potvrdile su i tvrtke sudionici konferencije.
„U DNK IT kompanija ugrađena je promjena. Kada pričamo o promjeni, jedan od temelja je sagledavanje trenutne situacije. Zato je kontinuitet analize HGK jako važan svima nama i našim partnerima. Onda i institucije mogu bolje razumjeti što to radimo i kako zajedno možemo ostvariti bolje rezultate. No, trebamo brži tempo promjena,“ rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Goran Mrvoš. Također je istaknuo da je istraživanje i razvoj ključan dio industrije, bez toga ne možemo konkurirati globalno. „Treba isprobavati, uložiti vrijeme, doživjeti i neuspjehe prije uspjeha. Sve to košta,“ rekao je Mrvoš.
U pogledu raspoloživih sredstava puno se toga posljednjih mjeseci moglo čuti vezano uz sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kao i iz Višegodišnjeg financijskog okvira. Koja je trenutna situacija s provedbom digitalne tranzicije, u kojoj su fazi spomenuti dokumenti i kada se očekuju prvi natječaji, bile su teme i razgovora s načelnikom Sektora za razvoj digitalne infrastrukture Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Nikola Modrušan.
Uz porast broja paušalnih obrta, pitanje intelektualnog vlasništva proizvoda IT industrije, jedna od tema prvog panela konferencije Budućnost je svijetla uz IT bio je upravo i dijalog s institucijama. „Dijalog ne može biti samo eskalacijski i mršav. Moramo staviti stvari na stol i da svi skupa intenziviramo komunikaciju,“ rekao je Plamenko Barišić, potpredsjednik Udruženja za IT HGK i predsjednik Uprave tvrtke King ICT.
Viva las Vegas: Anketa o startupima
Jedan od ciljeva IT industrije je svakako i stvoriti uvjete da inovativnih i globalno konkurentnih tvrtki ima sve više, stoga je posljednja analiza HGK po prvi put uključila i pilot anketu o startupima. Većina ih kao svoju snagu ističe razvoj softvera, zatim inovacije i istraživanje te poduzetništvo. Kada govorimo o najvećim izazovima, polovica startupa upire prstom u financije. Na drugom mjestu je ekonomsko okruženje, a na trećem mjestu je nepredvidivost tržišta.
O izazovima i prilikama za ovakve tvrtke bilo je riječi na drugom panelu konferencije na kojem su sudjelovali startupi koji će se predstaviti u Las Vegasu u siječnju na CES-u, najvažnijem svjetskom sajmu potrošačke elektronike.
Da je budućnost svijetla uz IT, uz mlade nade sa startup scene, potvrđuju i predviđanja Analize HGK za naredne godine. Nakon usporavanja IT industrije u pandemijskoj 2020., u ovoj i sljedećoj godini očekuje se povratak dvocifrenim stopama rasta. U 2021. trebala bi porasti za 11%, na gotovo 31 milijardu, dok bi sljedeće godine prihodi trebali doseći više od 34 milijarde kuna. Misao vodilja konferencije je da je IT industrija već dokazala svoje kapacitete – da može biti uspješna i da može pomoći i ostatku gospodarstva da joj se pridruži na tom putu. Ove tvrtke već su agilne u svom poslovanju, sada traže da svi uključeni zajednički pristupe i agilnom rješavanju problema koji im onemogućuju daljnji rast i razvoj.