Informatičko tržište u 2012. godini ostalo je na razini iz prethodne godine i doseglo 6,16 milijardi kuna prema upravo dovršenom godišnjem istraživanju analitičke tvrtke IDC Adriatics. Ako bismo mjerili u dolarima, stagnacija ne bi bila prava riječ, već težak pad, i to od 8,6 posto u odnosu na 2011.
Globalni rast
Kako je pojasnio Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa, lošu 2012. na domaćoj sceni možemo pripisati padu BDP-a od dva posto u protekloj godini (unatoč prognoziranom rastu) nedovoljnoj internoj devalvaciji, izostanku ozbiljnijih investicija i daljnjem povećanju nezaposlenosti u zemlji. – Prvi osjetniji oporavak domaćeg IT tržišta predviđamo u 2014., nakon pet godina zaostajanja za svjetskim trendovima – naglašava Boris Žitnik dodajući da prognoziranje nije zahvalan posao, posebice jer ovisi o drugim parametrima. Za 2013. IDC predviđa daljnju stagnaciju, a rast tek od 2014., po stopi od 6,1 posto do 2017., kada bi ukupno IT tržište trebalo vrijediti 1,45 milijardi američkih dolara. Globalna IT potrošnja, za usporedbu, raste ovih godina po stopama od oko šest posto, ponajviše zahvaljujući odličnim rezultatima prodaje mobilnih uređaja, tableta i pametnih telefona. Uz to, tržišta u razvoju u koja bismo i mi trebali spadati također su rasla oko šest posto i takav trend planiraju i u ovoj godini.
Veći izvoz usluga
Većina tehnoloških kategorija je pala u 2012., osim pakiranog softvera, koji je iskazao rast vrijednosti u hrvatskim kunama, ali i pad u američkim dolarima. Domaća stagnacija IT tržišta i skromne prognoze, zapravo, vrlo su depresivni rezultati i pokazatelji, smatra Žitnik.
Pozitivan je pomak rast izvoza IT usluga 22 posto (440 mil. kuna), što je u usporedbi s Finskom i Izraelom skroman iznos.
– Postupno usvajanje treće razvojne platforme (cloud, big data, društvene mreže i mobilne aplikacije) uvođenje fiskalizacije, investicije u podatkovne centre i optičke mreže, skoro pristupanje EU, zamah e-poslovanja i jačanje startup scene, najvažniji su faktori buđenja IT potrošnje u Hrvatskoj u srednjoročnom razdoblju – kaže Žitnik i upozorava:
– Daljnje slabljenje potražnje i konjunkture u zemlji, krajnja ograničenost IT budžeta poslovnih subjekata, skromni državni IT izdaci i dodatno snižavanje kreditnog rejtinga usporit će značajniji oporavak domaćeg IT tržišta.