Posljednjih nekoliko godina ubrzano razvijamo kompaniju u Hrvatskoj, fokusirani smo na luke u koje dolaze tereti, a među njima je i Rijeka. Zagrebački aerodrom raste na dnevnoj bazi, također. Velike su mogućnosti razvoja, ne samo morem i zračnim putem, puno tereta ide i kopnom preko Hrvatske, istaknuo je Enrico Samer, čelni čovjek Samer&Co.shippinga, predstavljajući 100-godišnje poslovanje špediterske kompanije sa sjedištem u Trstu i razvojne planove fokusirane na industrijske i bescarinske zone u kojima bi, uz bolji tranzit tereta, razvijali i visoke tehnologije, proizvodnju...
Pritisak industrije
– Sjeverni Jadran predstavlja vrata za terete s Dalekog istoka, a Luka Trst ima jake veze s Lukom Rijeka – poručio je Samer čija kompanija preveze više od 200 tisuća kamiona i kontejnera na godinu, a podružnice imaju u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Albaniji, Mongoliji i Japanu. Posjeduju lučke terminale i stotine tisuća četvornih metara skladišnog prostora u Luci Trst preko kojih se odvija teretni tranzit i očigledno je da ih zanima jače poslovno povezivanje s Hrvatskom. U Luku Trst lani su kao dioničari ušli Kinezi, China Communication Construction Company, s planom ulaganja teškim između pet i sedam milijardi dolara. Talijani su tada memorandum o pristupanju novom Putu svile predstavili slavodobitno, najavljujući da će Trst postati novi Hong Kong. Taj je sporazum potencijalna prijetnja konkurentnosti naše Luke Rijeka, ali i slovenskom Kopru, no generalni direktor Luke Trst, Mario Sommariva, uvjerava da je optimalna opcija za sve sjevernojadranske luke – suradnja.
– Već imamo projekte s Lukom Rijeka, unaprijedit ćemo tu suradnju. U budućnosti, a i već sada, sve je veći pritisak razvoja industrije iz istočnog dijela Europe. Zato vjerujemo da Jadran može biti logistički sustav za tu industriju, uključujući sve luke u sjevernom dijelu Jadrana – kaže Sommariva. Na pitanje da precizira tu suradnju, čelni čovjek tršćanske luke otkriva da im je cilj daljnji razvoj Udruženja sjevernojadranskih luka koje uključuje Veneciju, Kopar, Trst i Rijeku.
Utjecaj na okoliš
– To se uklapa u investicijski okvir Bruxellesa i Europske komisije za unapređenje infrastrukture: Udruženje je instrument suradnje, već imamo mnogo projekata s Rijekom koji se financiraju iz EU fondova, oko ICT-ja i utjecaja na okoliš... – ističe Sommariva koji stavlja naglasak na razvoj pristupnih željezničkih putova, posebno uzevši u obzir utjecaj na okoliš velikih kruzera koji plove europskim riječnim tokovima te potrebu za smanjenjem CO2, supstitucijom zračnog i cestovnog prijevoza željezničkim.
– Imamo šansu surađivati na tome i graditi zajedničku budućnost. Puno investiramo u željeznicu, da povećamo kapacitet prijevoza – poručio je Sommariva.
Činjenica je da su sve mediteranske luke zajedno zapravo malog kapaciteta u odnosu na sjevernoeuropske. No, promet im raste: Kopar je lani zabilježio 988 tisuća TEU-a, što mu je blizu maksimalnog kapaciteta, Trst je drugi po prometu sa 625 tisuća, dok Rijeka bilježi 227 tisuća TEU-a.