Osnovna obilježja sektora prirodnog plina u razdoblju od zadnjeg izvješća HERA-e su nastavak trenda stvarnog otvaranja tržišta koji je započeo u 2012., donošenje novog Zakona o tržištu plina i vezanih podzakonskih propisa, te započinjanje aktivnosti na izradi dokumenata kojima se uređuje sigurnost opskrbe plinom Republike Hrvatske.
Na veleprodajnoj razini u 2013. godini 80% udjela prema prodanim količinama plina zauzimao je Prirodni plin d.o.o., dok je 20% udjela zauzimalo preostalih 7 opskrbljivača aktivnih na veleprodajnom tržištu plina. Kao rezultat razvoja liberaliziranog tržišta plina i promjene opskrbljivača na veleprodajnoj razini, udio Prirodnog plina d.o.o. kao dominantnog opskrbljivača na veleprodajnoj razini je u siječnju 2014. smanjen na približno 68%.
Razvoj tržišta tijekom 2013. godine i odluke koje je Vlada RH donijela početkom 2014. utjecali su na daljnje smanjenje tržišne koncentracije na veleprodajnom tržištu. Najčešće korištena mjera za utvrđivanje koncentracije tržišne moći je Herfindahl – Hirschmanov indeks (dalje: HHI) koji na konkurentnom tržištu na kojem niti jedan od sudionika nema prevladavajući utjecaj općenito iznosi manje od 2.000. Na tržištu plina Republike Hrvatske HHI je u 2012. godini iznosio 8.722, dok je u 2013. godini HHI iznosio 6.782, što upućuje na iznimno visoku koncentraciju tržišne moći dominantnog opskrbljivača plinom na veleprodajnom tržištu plina.
U maloprodajnom segmentu tržišta plina, zamjetan je daljnji nastavak stvarnog otvaranja tržišta plina. Tijekom 2013. godine zabilježeno je 740 promjena opskrbljivača plinom, što čini stopu promjene od 0,11% s obzirom na broj kupaca, odnosno 3,77% s obzirom na isporučene količine plina. U odnosu na 2012. godinu, stopa promjene opskrbljivača plinom u 2013. višestruko je porasla. Osim toga, porastao je i broj energetskih subjekata s dozvolom za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe plinom s 49 na 55, od kojih je opskrbu plinom aktivno obavljalo 42 energetska subjekta.
Potreba za daljnjim razvojem tržišta i dalje se očituje u razini krajnjih cijena plina, koje su za industrijske kupce u Republici Hrvatskoj u drugom dijelu 2013. bile prosječno za 13% više u odnosu na prosjek u zemljama EU. Međutim, navedena razlika bitno je manja nego u 2012. godini, kada je ista iznosila 27%. U tom smislu, treba napomenuti, da je u četvrtom kvartalu 2013. godine u odnosu na isti kvartal 2012. godine, prema podacima HERA-e, prosječna krajnja prodajna cijena plina (bez PDV-a) za kupce iz kategorije poduzetništvo pala za 14%.
Cijeli članak pročitajte ovdje.