U zadnjih šest mjeseci vidimo rast od oko 10 posto u odnosima s Hrvatskom i nadam se da će bilanca doći u još veći plus do kraja godine. Spremni smo za uspostavu novih partnerstava”. Tako je prije samo pet mjeseci u Zagrebu govorio ministar vlade Moskve Sergej Čerjomin kad je s predsjednikom HGK Lukom Burilovićem razgovarao o jačanju gospodarskih odnosa. Danas su ti odnosi zbog agresije Rusije na Ukrajinu gori nego ikad. Sankcije Rusiji pogodile su i hrvatske tvrtke koje posljednjih tjedana traže rješenja kako se prilagoditi novim okolnostima koje se prije nekoliko mjeseci nisu mogle predvidjeti.
Slabi tečaj rublja
- Cjelokupno rusko i ukrajinsko tržište Podravke i Belupa zajedno čine manje od 6,5 posto prihoda cijele Grupe Podravka. U odnosu na veličinu Grupe i veličinu prihoda, to nije poremećaj koji bi mogao uzdrmati bilo Podravku, bilo Belupo, no to su tržišta na kojima smo dugo radili te svakako pratimo situaciju i rizike koji se tu stvaraju i kojima moramo upravljati. U ovome su trenutku isporuke roba u Rusiju prekinute, a potraživanja koja imamo u Rusiji u najvećoj su mjeri i osigurana. Kako će se odvijati sankcije, hoćemo li posao u Rusiji moći održati, na to će odgovoriti vrijeme - kažu nam u koprivničkoj Podravci.
AD Plastik grupa, proizvođač komponenti za interijere i eksterijere automobila, ima dvije tvornice u Rusiji u kojima ostvaruje oko 25 posto prihoda, a proizvodi komponente isključivo za rusko tržište. Znatno slabljenje tečaja ruskog rublja, poremećaji u dobavljačkom lancu i najave privremenog prekida rada nekih od glavnih kupaca na ruskom tržištu, najveći su negativni učinci za tvrtku.
- Situacija je nadasve zahtjevna i neizvjesna, ali AD Plastik grupa stabilna je kompanija koja je više puta u povijesti dokazala svoju otpornost. Pokazali smo to i u pandemiji, a vjerujem da će tako biti i sada - poručio je predsjednik uprave Marinko Došen. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu nam da posljedice sankcija Rusiji na gospodarstva u EU trenutačno nije nimalo jednostavno procijeniti. Njihov ekonomski učinak će prvenstveno ovisiti o duljini trajanja sukoba i sankcija, ali i o opsegu.
- Međutim, sve i da sukob završi već sutra, negativne posljedice na EU gospodarstva su neizbježne. Već sada svjedočimo dodatnom pritisku na rast cijena, uz stope inflacije kakve nismo vidjeli tijekom posljednjeg desetljeća. Dodatni problemi koji su također vidljivi vezani su uz naplatu potraživanja s obzirom na ograničenja u financijskom poslovanju, gubitak vrijednosti ugovorenih poslova zbog kraha rublja, gubitak cjelokupnog tržišta za određene izvozne proizvode, kao i gašenje cijelih proizvodnih pogona i započetih investicijskih projekata na području Rusije, a moguće i susjednih zemlja. Osim toga, zemlje članice EU nisu ovisne samo o ruskom plinu, nego i o mnogim drugim sirovinama, ali i prehrambenim proizvodima, što neće samo djelovati na rast cijena nego i na moguću opstojnost proizvodnje u nekim dijelovima gospodarstva - pojašnjavaju u HUP-u.
Poslovanje poduzeća u izravnom ili neizravnom ruskom vlasništvu na području EU je također ugroženo. Rat na europskom području može se, upozoravaju, odraziti i na turističku sezonu, kao i na planirane investicijske projekte.
- Ne umanjujući njihovu važnost u cilju zaustavljanja ruske agresije na Ukrajinu, dojam je da ekonomske posljedice sankcija na gospodarstva EU možda ipak nisu realno ocijenjene, odnosno da bi šteta mogla biti i veća od prvih procjena o veoma umjerenom utjecaju na europski BDP. S time da je jasno da neće sve zemlje, kao ni sve djelatnosti ili pojedinačna poduzeća unutar iste zemlje, biti jednako pogođene - ističu u HUP-u i dodaju da bi, s obzirom na to da su sankcije plod koordiniranih međunarodnih aktivnosti, onda na toj razini trebalo tražiti i zajedničke, kompenzacijske programe. Moguće da će, dodaju u HUP-u, određena sredstva namijenjena oporavku od koronakrize ili usmjeravanju u razvoj održivog zelenog i digitalnog gospodarstva biti potrebno usmjeriti na saniranje posljedica sankcija.
- S obzirom na to da izloženost EU gospodarstva ruskom tržištu, osim u određenim segmentima, ipak nije toliko velika, za očekivati je da i učinak na gospodarstvo neće biti prevelik te da će EU gospodarstvo i u 2022. ostvariti rast, iako po nižoj stopi od očekivanog. Naravno, to vrijedi u situaciji da se sukob, kao i prateće sankcije, okonča u relativno kratkom roku. Ako se postojeća situacija prolongira, a ne pronađu se rješenja za određene ugrožene segmente gospodarstva kao što je, primjerice, opskrba plinom ili pronalaženje alternativnih tržišta za izvozne proizvode koji su prije bili plasirani na rusko tržište, onda je moguć i znatniji negativan utjecaj na ekonomiju EU, pa i recesija - kažu u HUP-u.
Kako doznajemo, izvoz iz Hrvatske u Rusiju u 2021. godini iznosio je 1,53 milijarde kuna, oko 200 milijuna više nego u 2020. Prema najnovijim preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, prvi su na izvoznoj listi lijekovi s 384 milijuna kuna, a slijedi soja s 298 milijuna. Visoko na izvoznoj listi su depilatori, parfumerijski i kozmetički proizvodi, pa montažne zgrade, čarape, grudnjaci, umaci, juhe, kalupi, dijelovi plinskih turbina, hormoni, papuče...
Skupo osiguranje rizika
Uvoz iz Rusije lani je bio 3,47 milijardi kuna, a najviše su se uvozila ulja i drugi proizvodi destilacije (615 milijuna), nelegirani aluminij (582), prirodni plin (551), ulje za podmazivanje (544), bitumenski kameni ugljen (392), plinska ulja od nafte, rafinirani bakar... Velika neizvjesnost. Tako Darinko Bago, predsjednik udruženja Hrvatskih izvoznika, opisuje trenutačnu situaciju. Izvoznici, kaže, trpe izravne posljedice zbog nemogućnosti izvoza u Rusiju, ali i zbog problema s izvozom u Ukrajinu, kamo se roba transportirala uglavnom kamionima, što je sad otežano i skupo zbog osiguranja rizika. - Ako kriza potraje, prodajni lanci će se zaustaviti, pa će se prekinuti dovod roba iz Rusije i Ukrajine, ta će roba nestati s tržišta, što će izazvati tržišne manjkove, rast cijena i inflaciju. Sve je to jedna spirala, vezana na pandemiju od koje se gospodarstvo još nije potpuno oporavilo - ističe Bago.
Hrvatski izvoznici pokrenuli su inicijativu da se na razini Europske unije osnuje fond za pomoć izvoznicima, no zasad nema odjeka. Postoje i druge mjere, ističe, koje treba poduzeti prije nego što bude prekasno.
Te sankcije su kao protiv Rusije?!