Ponudivši kamate od 5,68 do 5,98 posto, šest od 16 zainteresiranih banaka dobilo je prvih 200 milijuna kuna državnih kredita za gospodarstvo. Gotovo trećina te svote bit će isplaćena Privrednoj banci Zagreb, petinu iznosa dobit će HPB i RBA, Splitska će banka svojim komitentima proslijediti 25 milijuna kuna, Hypo 20, a Varaždinska banka 3,75 milijuna kuna, a na to će svaka od njih dodati još 60 posto vlastitih sredstva.
Niža od očekivane
Prosječna kamatna stopa na cijeli iznos kredita bit će 5,05 posto, bitno manje nego što se očekivalo. Niske kamate i velik interes banaka potakli su predsjednicu Vlade Jadranku Kosor da javnosti osobno objavi rezultate prve HBOR-ove aukcije kredita kojom će biti plasirane 2 milijarde kuna povoljnih kredita. Nova aukcija bit će za deset dana, no ni predsjednik uprave HBPR-a Anton Kovačev ni predsjednica Vlade Jadranka Kosor nisu željeli otkriti koliko će tada ponuditi bankama.
Zasad ispali veliki
Sudeći prema ponudama koje su pristigle na prvu aukciju, interesa za kredite ima, samo što su se mnoge banke – od većih među njima su Zagrebačka banka i Erste banka – preračunale te su išle s kamatnim stopama višim od 6 posto, što ih je eliminiralo iz raspodjele.
– Kamate će i ubuduće biti jedan od osnovnih kriterija, kazao je Anton Kovačev. Kod koga će, međutim, završiti pola milijarde kuna uz pet posto kamata odlučit će šest komercijalnih banaka koje su prošle na aukciji.
– Proces smo započeli. Pozivam gospodarstvenike da se jave poslovnim bankama s dobrim projektima. Svatko tko ima kvalitetan projekt može dobiti kredit – kazala je J. Kosor.
– Neće biti političkog utjecaja. Predsjednik uprave HBOR-a kaže da nikome neće pogodovati, a HBOR je dosad od banaka dobio samo dva podatka, iznos kredita koji traže i kamate koje nude. Imena tvrtki koje će dobiti kredite bankarska su tajna, a pošto potpišu ugovor s HBOR-om, poslovne banke imaju 45 dana za prijedlog plasmana, odnosno prijedlog projekata koje će financirati.
Kamate će biti najvažnije i za raspodjelu državnih jamstava iz drugoga Vladina modela poticaja, za koje će prva aukcija biti sredinom ožujka. Predviđen je poček plaćanja kredita na najviše godinu dana, a korisnik kredita sredstva mora namjenski početi trošiti u roku od pola godine od potpisivanja ugovora s bankom. Premijerka je istakla da njezina vlada ima tri cilja: snaženje gospodarstva, završetak pregovora s EU i borba protiv korupcije.
– Tražim od svih u sustavu da rade iz sve svoje snage – istaknula je.
J. Kosor objavila početak povoljna kreditiranja, čekaju se programi
Šef Fokusa teško optužio Matu Rimca. Poduzetnik mu odgovorio: 'Okej mi je i otići iz Svete Nedelje. Samo se izjasnite'
Gabrijel Deak, predsjednik stranke Fokus i zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, optužio je Matu Rimca za povoljan otkup zemljišta za kampus u iznosu od samo 10 milijuna eura
Hrvati hrle u nabavu u susjednu zemlju: 'Pogledajte, torbe su mi pune, a sve to za 120 eura'
Razlika u cijeni karakterističnih proizvoda potrebnih za božićne i novogodišnje svečanosti pokazuje da je šoping u Italiji i dalje isplativ
Velika novost za umirovljenike: Hoće li ovo riješiti gorući problem s domovima?
U Ministarstvu rada i socijalne skrbi najavili su veća izdvajanja u 2025. za financiranje decentraliziranih funkcija djelatnosti socijalne skrbi.
Sve više poduzetnika odlučuje se za ovaj potez: Svi troškovi su pokriveni, a vi samo točite gorivo i vozite!
Isprobali smo novi sladoled iz McDonald’sa koji će biti popularniji od pistachia
McFlurry i McSundae odsad dolaze i u novoj kombinaciji okusa - Daim hrskava karamela u mliječnoj čokoladi.
Osim ako kredite ne podijele tvrtkama koje duguju državi za pokrivanje dugova, vrlo je vjerovatno da će ostati neiskorištenih kredita. Bez obzira na \"povoljnost\", na visinu kamata. Zašto? Zato što primarni problem poduzetništva nije u nedostatku kvalitetnog financiranja, nego u poreznom pritisku države i nemogućnoasti naplate prodane robe/izvršene usluge. Svatko zna da bi uzimanjem kredita upao u još dublje probleme i još veću agoniju. Na mjesec-dva bi odahnuo i prelio novac u - rupu! Vlada s ovim pokazuje da ne želi ni za mm djelovati na uzroke krize, nego želi ublažiti njene posljedice e kako bi mogla dalje nastaviti s istom potrošnjom i neorganiziranošću. Imamo vrlo veliki problem tečaja!!! Vlada i HNB znaju da je kuna visoko precijenjena i da je direktni krivac za nekonkurentnost izvoznika. Vlada mora pronaći način kako će stimulirati (a zapravo vratiti novac ukraden smiješnim tečajem) izvoznike, a kako će dodatno oporezovati uvoznuke. Poreznom politikom postati amortizer tečajne politike,. Na kraju - ta tečajna politika pokazuje kako nemamo ama baš nikakvog monetarnog suvereniteta. Ako niste znali, vrijednost dolara prema euru je porasla. I kune, i kune!