Fondovi

Jedan od boljih tjedana u godini, dobitnik rastao 10 posto

Foto: DPA/PIXELL
Jedan od boljih tjedana u godini, dobitnik rastao 10 posto
29.12.2014.
u 18:42
Sumarno su u zadnjih 40 tjedana fondovi zabilježili samo pet negativnih tjedna
Pogledaj originalni članak

Protekli tjedan je od 77 aktivnih otvorenih investicijskih fondova, njih 68 poraslo, 31 fond bilježi rast veći od jedan posto. Ukupno su četiri fonda tjedan završila u crvenom, nijedan nije pao preko jedan posto a pet je fondova tjedan završilo bez postotne promjene. Time je nastavljen niz pozitivnih tjednih rezultata, koji je prekinut prije dva tjedna. Sumarno su u zadnjih 40 tjedana fondovi zabilježili samo pet negativnih tjedna. Svih deset fondova s najvećim tjednim rastom su dionički fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +9,71 do -0,44 posto, piše portal Hrportfolio.

Od 32 dionička fonda u proteklom tjednu njih 28 je poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu NETA Frontier koji je u tjedan dana ostvario rast od +9,71 posto i time postao i dobitnik tjedna među svim fondovima. Fond NETA Frontier 38 posto portfelja drži investirano u Kataru. 15 posto je investirano u Egiptu te 9 posto u Hrvatskoj i 7 posto u Turskoj. U portfelju je najzastupljeniji sektor financija s udjelom od 37 posto a slijedi potrošačka industrija s udjelom od 19 posto. Na ljestvici najvećih tjednih prinosa slijedi KD Nova Europa s tjednim rastom od 6,77 posto. Dioničke fondove koji bilježe najveći pad predvodi indeksni Crobex10 (-0,44%) a slijedi Erste Adriatic Equity (-0,05%).

Od proteklog tjedna ukupno je aktivnih 14 mješovitih fondova, s radom su naime počeli Ersteovi You invest fondovi, koji još nisu ostvarili promjenu cijene udjela. Svih ostalih jedanaest mješovitih fondova je u proteklom tjednu ostvarilo rast cijene. Najviše je vrijednost porasla fondu PBZ Global (+3,35%) a slijede HI-balanced koji porastao za 2,84 posto i ZB global (+2,10%). U grupi mješovitih fondova najmanji rast bilježi Agram Trust kojem je u tjedan dana vrijednost uvećana za 0,04% a slijedi ga OTP uravnoteženi (+0,13%).

Svi obveznički fondovi ostvarili su pozitivne tjedne rezultate. Njihove tjedne promjene kretale su se u rasponu od +2,73 do +0,06 posto. Najveći rast bilježi NETA Emerging Bond (+2,73%) a slijedi Erste Adriatic Bond s rastom od 1,16 posto. Najmanji rast od 0,06 posto bilježi Capital One a slijedi HI-conservative s rastom od 0,45 posto.

Od dvadeset novčanih fondova, jedino je Raiffeisen euroCash tjedan završio u minusu (-0,06%), dok je ostalih 19 novčanih tjedan završilo u plusu. Porasli su u rasponu od 0,004 do 0,04 posto. Među njima je najuspješniji bio eurski novčani Agram Euro Cash s rastom od 0,04 posto, a slijede ga kunski novčani fond NETA MultiCash s rastom od  (+0,03%).

Promatramo li prinose od početka godine, na vrhu ljestvice i dalje se nalaze fondovi Capital Two s prinosom od 25,03 posto i KD Victoria (+24,30%) te FIMA Equity (+22,90%). Mješovite fondove predvodi Allianz Portfolio s rastom od 17,89 posto a slijedi HI-balanced (+12,70%). Kod obvezničkih fondova u ovoj godini najviše su rasli NETA Emerging Bond s prinosom od 9,02 posto i PBZ Bond koji je ostvario prinos od 8,49 posto. Kod eurskih novčanih fondova najveći prinos bilježi Agram Euro Cash (+2,68%) dok je među kunskim novčanim najveći prinos ostvario Locusta Cash (+2,31%).

Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci petnaest fondova je ostvarilo prinos veći od deset posto dok je ukupno 30 fondova poraslo preko pet posto. Dionički fondovi s najvećim prinosima u promatranom razdoblju su Capital Two (+25,74%) i KD Victoria (+23,94%) te FIMA Equity (+23,81%). Najuspješnije mješovite fondove predvodi Allianz Portfolio (+18,61%) a slijedi HI-balanced (+13,29%). Kod obvezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario je fond PBZ Bond fond koji je rastao za 8,43 posto a slijedi HPB Obveznički (+8,18%). Eurske novčane fondove predvodi Agram Euro Cash s prinosom od 2,72 posto a kunske novčane fondove predvodi Locusta Cash s rastom od +2,36 posto.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.