Guverner Vujčić: 'Dio građana je u dužničkom ropstvu'

Jako je dobro da smo održali sastanak. U HNB-u smo otvoreni za sastanke sa svim sudionicima. S udrugom Franak sastajemo se već tri godine, ovoga puta na njihov upit o deviznim kreditima i obvezama kod kredita u švicarskim francima. Drago mi je da je bilo uspješno i da su odgodili najavljene prosvjede – komentirao je guverner Hrvatske središnje banke Boris Vujčić gostujući večeras u HRT-ovoj emisiji ''Javna stvar''.

Zatvorena pozicija

Kazao je da su banke imale zatvorenu poziciju, odnosno da su dugovale jednaki iznos koliko su građani dugovali njima.

– Dana 31.prosinca 2014. bila je riječ o 24 milijarde kuna. Otvorena kratka pozicija bila je 40 milijuna kuna. Drugim riječima, imali su gubitak i oni kada je švicarski franak aprecirao – utvrdio je Vujčić.

– Regulativa HNB-a zahtijevala je da banke imaju zatvorenu deviznu poziciju po valutama. Koliko duguju da potražuju i obratno. Ta regulativa poštovala se od 2003. do danas. S kime ugovor banke sklapaju i od koga posuđuju švicarske franke, to same odlučuju. Sada su sve te banke pod nadzorom Europske središnje banke (ECB) – dodao je guverner te odgovorio na pitanje jesu li banke također snosile rizik pri zaduživanju.

– Banka je dužna švicarski franak. Uzme franke i mora ih vratiti. Vi uzmete švicarski franak i plasirate kredit po cijeni po kojoj ste se zadužili u franku. Cijena zaduživanja u franku bila je niža nego u eurima ili kunama. Banke su plasirale u kunama, ali indeksirale obveze u francima jer su njih također morale vratiti. Rizik je na onome tko uzima kredit. Kada dođe do aprecijacije franka, gubi onaj čiji je rizik, ali banka ne jer je potraživanje adresirala na švicarski franak, a i vraća u švicarskim francima – pojasnio je Vujčić kako su se banke osigurale od rizika. Guverner smatra da je on posljednja osoba u državi koju se treba prozivati kada se govori o riziku zaduživanja.

Posljednji na listi

– Ja sam jedini koji je 2005. javno i glasno upozoravao da zaduživanje u švicarskom franku nosi tečajni rizik kojeg oni koji se zadužuju u švicarskim francima nisu svjesni. Po novinama su pisali da Vujčić od buhe radi slona. Nije bio popularan proizvod, iako je bio jeftin. Nije bilo mnogo mišljenja da je neophodno upozoravati građane – istaknuo je. Odgovorio je i zašto HNB tada nije izdao letak upozorenja građanima, kao što je to prije učinila Austrijska nacionalna banka.

– Nije bilo baš mnogo podrške i mišljenja da je to tada bilo neophodno. A što se tiče letka Austrijske nacionalne banke, to nije dobar primjer. Izdan je čak 11 godina nakon što je počelo kreditiranje u švicarskim francima u toj zemlji – rekao je Vujčić aludirajući na to da su i oni zakasnili.  Za današnju odluku o izmjeni Zakona o potrošačkom kreditiranju kojom je Sabor odlučio da će zamrznuti tečaj 'švicarca' na 6,39 kuna na godinu dana za sve korisnike potrošačkih kredita smatra da je to politička odluka. Uvjeren je da se nešto trebalo učiniti nakon aprecijacije franka. – U to nema sumnje. Mi smo Vladi izložili opcije. Ovo je bila jedna opcija – kazao je Vujčić.

Jedna od opcija

– HNB nije tu da je podupire ili ne. Mi smo objavili u srijedu priopćenje i iznijeli načine rješavanja problema pri kreditiranju švicarskim francima. Ovo je jedna od opcija. Prema njoj se kompletni troškovi fiksiranog tečaja prebacuju na teret banaka. To je odluka koja godinu dana omogućuje svima koji imaju dug u švicarskim francima da ne brinu o tome hoće li anuitetna rata i dalje rasti – dodao je guverner. Vujčić je pojasnio što bi svaka od ostale četiri mjere prouzročila i zbog čega one koje su ranije pokušavane nisu zaživjele.

Druga moguća mjera bila je smanjenje kamata sa 3,23% na 0,7% kako bi anuitetna rata otplate kredita bila ista.

–  To bi značilo gubitak za banke na kamatnim prihodima od oko 500 milijuna kuna. Ako tečaj ostane ovakav, gubitak banaka bio bi 400 milijuna kuna. Ova mjera na prvi pogled nije privremena. Ako dođe do daljnje aprecijacije onda brzo može doći do 0% kamata. Kad bi došlo do deprecijacije, kamata bi se morala dizati i trebalo bi utvrditi okidač. S kamatama zakonski možete raditi što hoćete – objasnio je. Treća mjera bila bi balon odgođenih potraživanja gdje zajmoprimci plaćaju po tečaju po rati prije aprecijacije, primjerice pet godina. Razlika između tečaja povećava ili smanjuje balon, a na kraju razdoblja analizira se i odlučuje što će se s tim balonom.

Četvrta mjera jest konverzija, tzv. mađarski model iz studenog prošle godine. Godine 2014. dolazi do konverzije svih kredita s valutnom klauzulom u kune. Ona bi značila urušavanje 73% deviznih rezervi kako bi se euro i franak konvertirali, a ako samo franak, onda 30% (3,2 mlrd. eura).

Jeftinije zaduživanje

Posljednja od njih, mjera regulatorno-poreznog paketa, ima potencijala.

– Treba pomoći ljudima koji su zaduženi u švicarskom franku i kreditno su nesposobni zbog onoga što se dogodilo zbog aprecijacije franka. Treba ponovo vidjeti kakva je njihova kreditna sposobnost i restrukturirati kredit, ali dijelu dužnika ni to ne može pomoći. Slažem se s tim da se to treba zvati dužničkim ropstvom. Tu je moguće učiniti npr. da vrate ključeve stanova bankama i prestanu biti obveznici. Da im banka dopusti da budu najmoprimci u tom stanu i da se nakon pet godina ponovo vidi u kakvoj su situaciji. Ako nakon razdoblja oporavka mogu kupiti taj stan da im se daju olakšice – rastumačio je prvi čovjek HNB-a. Komentirao je i što za Hrvatsku znače monetarne mjere koje je poduzela Europska središnja banka.

– Za RH to znači aprecijaciju švicarskog franka. To će za tržište u EU i RH značiti veću mogućnost likvidnosti, jeftinijeg zaduživanja za državu, ali i za bilo koga drugog. No kuna ostaje vezana uz euro da joj se slučajno ne bi dogodilo ono što se dogodilo švicarskom franku – zaključio je na kraju Vujčić.

>>'Ostvaruju se najcrnje prognoze, no naša Vlada ne reagira i ne razumije što se događa'

>>'Slučaj s francima je eksces svjetskih razmjera. Građani su ubijeni kreditima'