Jeftine kredite uz potporu RH tražit će Podravka, Munja, Đuro Đaković..

Agrokor se prošle godine zadužio uz kamate od 10 posto, tada ocijenjene vrlo povoljnima, no kako će Vlada svojim mjerama plasirati novac putem HBOR-a i poslovnih banaka po kamatama, kako je najavljeno, od najviše sedam posto, mnoge manje tvrtke već sada vide opasnost od nekog novog projekta Agrokora. Za to bi veličina novca mogla “pojesti” njihove projekte.

– Najbitniji je projekt, pa ako za nečiji treba dosta novca, ali donosi novu vrijednost i radna mjesta, ne bi trebao biti sporan – kaže konzultant Ante Babić. Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, potvrđuje da treba podržavati nove projekte i po mogućnosti proizvodne. Ako to bude kriterij, onda je primjerice upitno za koji bi se novi projekt kandidirala Podravka, kojoj je trenutačno sigurno prioritet pokriti gubitke i platiti buduće obveze.

No predsjednik Nadzornog odbora Ljubo Jurčić potvrdio je da će se i Podravka kandidirati za ta sredstva. U Adriatica.netu, koja se donekle uspjela oporaviti, čekaju konkretne uvjete te će tek tada razmotriti hoće li se kandidirati ili ne. S druge strane, tu su tvrtke koje imaju gubitke, ali isključivo zbog krize, no već i isplanirane projekte. No jasni su, potrebna su dugoročna sredstva i kamata od najviše sedam posto, kako bi mogli biti konkurentni.

Milan Stojanović, direktor Siscije, trenutačno je u Rusiji gdje potpisuje ugovore o novim isporukama robe. A s obzirom na krizu i gubitak tržišta, novi im je kapital nužan. No, kako uvjeti nisu poznati, Stojanović ne zna što može očekivati. Jer nije dovoljno ako HBOR bude tražio dobar projekt, a onda poslovna banka upis hipoteke, na što već postoje opterećenja kroz prijašnje kredite.

To kao problem izdvaja i Ivan Miloloža, direktor Munje. Ta tvrtka ima konkretan projekt – gradnju tvornice za recikliranje starih baterija, koja je već najavljena, ali stopirana zbog plinske krize. Zdravko Stipetić, predsjednik uprave Đure Đakovića, također potvrđuje da će se javiti, a sredstva su potrebna zbog tehnološkog restrukturiranja i razvitka novih proizvoda, odnosno obnovljivih izvora energije.

- Tim bi sredstvima u tvrtki prebili kratkoročne kredite, kaže. Iako tvrtki DOK-ING izvoz nije pao, dapače, povećan je 40 posto u 2009., nedostaje im repromaterijala te će se i oni kandidirati – kaže direktor Vjekoslav Majetić. 

Prve aukcije za kredite koje će dijeliti HBOR i poslovne banke te za one za koje će država u jednom dijelu biti jamac mogle bi početi potkraj veljače, potvrđeno je ovih dana u HBOR-u. S obzirom na to da se detalji o visini kamata i ostalim uvjetima i kriterijima ne znaju, većina tvrtki samo načelno odgovara da je zainteresirana, a što i nije čudno jer se govori o kamatama od najviše sedam posto.

Vlada je već prije najavila da će krediti biti dostupni samo tvrtkama koje do 30. lipnja 2008. godine nisu imale poteškoće u poslovanju, nego su se one pojavile u drugoj polovici te godine zbog posljedica krize. Poduzetnici tvrde da bi svakako trebao biti kriterij izvozni i dobar projekt, a što bi trebao ocijeniti HBOR kroz poslovni plan.

S obzirom na duljinu posla, prvi krediti očekuju se tek u jesen. Sredstva osigurava HNB smanjenjem obvezne rezerve bankama, ali to će učiniti tek kada budu poznati uvjeti kreditiranja. U prvom valu riječ je o šest milijardi kuna od ukupno 10 milijardi koje bi se plasirale tim mjerama.