Jesmo li se pitali koliko je važno u današnjem vremenu financijskih kriza i globalne neimaštine upoznati najmlađe s osnovnim stvarima o novcu, pojasniti im što zapravo znači vlastiti novac i kako ga rasporediti? Kriza je opomena svima nama i podsjetnik na to da djeci tijekom njihova odrastanja trebamo skrenuti pozornost na važnost upravljanja vlastitim financijama. Dok su još mali bilo bi dobro omogućiti im da imaju svoju kasicu ili novčanik, zajedno s njima ciljano štedjeti i planski trošiti. U tinejdžerskoj će dobi takva djeca spretnije upravljati svojim džeparcem bez obzira na njegov iznos.
Istraživanje koje je provela HPB u ožujku 2014. u okviru Svjetskog tjedna novca među dvjesto srednjoškolaca pokazalo je kako većina njih na raspolaganju ima između 300 i 600 kuna mjesečno. Kako troše, znaju li planirati i jesu li ih roditelji usmjerili i savjetovali kako s novcem? Ako jesu, pretpostavljamo da će u daljnjem životu takvi srednjoškolci odgovornije postupati s vlastitim novcem, tim prije što 55 posto njih kaže da imaju plan svoje mjesečne potrošnje.
Imaju li tinejdžeri štednju, kartice…
Spomenuto istraživanje pokazalo je da, usprkos krizi, oko 45 posto roditelja uplaćuje neku vrstu štednje za svoje tinejdžere i oni znaju da je to namjenska štednja za njihovo školovanje ili jednostavno oslonac za budućnost. Sigurno bi postotak bio značajno viši da nam 2008. godine kriza nije donijela promjene u financijskim planovima. A traje još i danas. Da smo mogli izbjeći krizu bankarski proizvodi namijenjeni štednji za djecu i mlade bili bi dostupni većem broju građana iako su svoju popularnost već dokazali povoljnim uvjetima i prepoznatljivim nazivima.
Primjer takve štednje je HPB-ova Kockica koja uz oročenu dječju štednju u kunama i devizama omogućuje i štednju putem dječjeg računa u kunama. Slični proizvodi banaka dobar su odabir za sve koji djeci žele omogućiti da što ranije shvate vrijednost štednje.
Oko 7 posto srednjoškolaca u istraživanju HPB-a odgovorio je da je od roditelja na povremeno korištenje već dobilo neku vrstu bankovne kartice, odnosno da s njima znaju raditi¸ a nešto manje od 20 posto kaže da za sad nisu imali dodira s bankarskim proizvodima.
Zov Internet shoppinga
Svjesni smo da je tinejdžerima jedna od primarnih stvari na koju misle vlastiti izgled. To su one „škakljive“ godine kada se rađaju prve velike ljubavi i kreću prvi noćni izlasci. Svi smo prošli te slatke brige dok nismo počeli misliti na to kako ćemo otplatiti ratu kredita i podmiriti račune koji pristižu.
Nekada se po traperice ili majicu išlo u Trst, danas to izgleda potpuno drugačije. Tinejdžerima je danas puno toga dostupno, dostupnije nego što je nekada bilo njihovim roditeljima. Sad je tu internet koji je promijenio lice svijeta, proširio naše vidike i postao mjesto na kojem se informiramo, komuniciramo, poslujemo, a sve češće i kupujemo. Posebno se to odnosi na mlade koji upravo odrastaju s internetom. Kupnja na internetu tinejdžere susreće i s korištenjem kartica gdje je Ideeeš kartica za mlade HPB-a prepoznata kao iznimno praktična i pouzdana. Ona je dobro rješenje za kupnju na internetu, na putovanju ili pri raspolaganju mjesečnim džeparcem posebno zbog toga što omogućava da potrošite koliko imate, bez opasnosti ulaska u minus. Puni se prema potrebama, besplatno i jednostavno, a glasi na ime djeteta i za nju nije potreban tekući račun.
Velike poslovne odluke
Ohrabruje činjenica da bi veliki broj tinejdžera, odnosno 48 posto njih sredstva koja dobiju štedjeli za željeno putovanje i ostvarenje sličnih ciljeva i planova. Zanimljivo je također da je velikih 71 posto odgovorilo kako bi obavezno tražili savjet roditelja u situaciji da dobiju ili zarade određeni iznos novca – to je doza odgovornosti koju treba cijeniti. Oko 20 posto potražili bi odmah savjet u banci što vjerojatno dobro preslikava stvarnost s obzirom na to da je riječ o generacijama koje će tek imati priliku susresti se s bankarskim poslovanjem i graditi osobni stav o bankama i bankarima.
Neki od današnjih srednjoškolaca jednog će dana sjediti u foteljama i donositi velike poslovne odluke. Pripreme za takve zadatke davno su započele u njihovim obiteljima, a ono što danas o novcu slušaju kod kuće, u školi, od prijatelja ili čitaju na internetu i te kako će odrediti količinu njihove odgovornosti u vođenju osobnih financija, kao i financija poduzeća. Odgovornost je prvi ključ uspjeha, drugi je dobro poznavanje rizika, a svi znamo da je važno imati i barem malo sreće iako se financijaši na to ne bi trebali previše oslanjati. Srednjoškolci koji su sudjelovali u istraživanju HPB-a svoju su financijsku pismenost ocijenili bolje nego financijsku educiranost prosječnog hrvatskog građanina i vjerojatno su u pravu. Nadamo se da se povijest u njihovom slučaju neće ponavljati već da će za njih vrijediti ona dobra stara “na greškama se uči“. Znaju da je zaduženost velika i da se dugovi danas teško otplaćuju - zato je najviše pitanja u poslovnicama HPB-a koje su srednjoškolci posjetili bilo na temu kredita, kreditne sposobnosti, instrumenata osiguranja te crnih lista. Čini se da zaista uče na tuđim nedavnim greškama.