Ne bojim se računala. Bojim se nedostatka njih.
ISAAC ASIMOV
Još donedavno su se proročanske riječi popularnog Isaaca Asimova, pisca i profesora biokemije, činile pretjeranim. Na televiziji smo gledali dokumentarce o subkulturama u Aziji koje postaju ovisne o tehnologiji, a roboti i umjetna inteligencija su bili rezervirani za hollywoodske filmove. Međutim, korak po korak i „mašine“ su polako ušle i u naše živote. Tako danas u džepu nosimo kompjutere moćnije od onog koji je lansirao čovjeka na mjesec, ne listamo knjige stranicu po stranicu u potrazi za informacijom nego pitamo Google i teško nam je zamisliti svakodnevicu bez pametnih pomagala.
Slična stvar se dešava i u poslovanju, tehnološka revolucija iz temelja mijenja neke industrije, dok kod drugih otvara nove prilike. Tako se kod obrtnika dogodio zaokret koji je modernizirao poslovne procese, a poslove koje smo godinama poznavali doživjeli su transformaciju. Današnji obrtnici, kao primjerice zidari ili limari, danas koriste modernu sofisticiranu opremu koja se donedavno asocirala samo uz tehnološke divove ili specijalizirane tvrtke.
Primjer modernog zidara zorno prikazuje promijene koje je donijela digitalizacija. Zidar prošlosti, u radnom kombinezonu sa zidarskom žlicom i ciglom se danas ne bi proveo dobro na gradilištu kraj „novih klinaca“ koji svakodnevno koriste pomoć pametnih aplikacija i uređaja kako bi posao odradili efikasnije i kvalitetnije. Prva i očita je uporaba mobitela kao komunikacijskog uređaja, ali i mikro kompjutera s mnoštvom specijaliziranih aplikacija koje olakšavaju rad na terenu. Dronovi također postaju česta pojava na gradilištima, ne kao razbibriga ili pomodna igračka, već kao alat koji jednostavno i jeftino (u usporedbi s dosadašnjim rješenjima) može pružiti jedinstven pogled i perspektivu kod planiranja, kontrole i izvođenja radova.
U građevinarstvu se sve više koristi BIM, tj.Building Information Modeling, inteligentni 3d software koji arhitekte, inženjere i zidare povezuje u jedinstven sustav za projektiranje, simulaciju i suradnju kroz sve faze projekta. Zato više nije iznenađujuće vidjeti zidare s robusnim laptopima kako komuniciraju s drugim sudionicima na gradilištu, a i šire. Možda umjetna inteligencija na gradilištu zvuči kao science fiction, međutim moderni strojevi, koji automatizmom obavljaju jednostavne poslove i štede vrijeme i zdravlje operatera, posjeduju čipove koji im omogućuju da samostalno obavljaju posao. Baš kao što vaš mobitel može prepoznati lice ili smiješak dok vas slika, tako se zidari služe modernim strojevima koji mogu samostalno polagati cigle ili kombinirati materijal po zadanim uputama te prepoznati problem na koji naiđu putem.
Daleko smo od scenarija Terminatora ali strojevi doista počinju „razmišljati“ i olakšavati zidarima i ostalim poduzetnicima posao, što moramo znati iskoristiti. Tehnologije se ne treba bojati već ju prihvatiti, jer njenom uporabom obrtnicima više nije ugroženo zdravlje i tijelo od teškog fizičkog rada nego postaju vrhunski stručnjaci za upravljanje strojevima i tehnologijom budućnosti.
No da bi mogli iskoristiti blagodati tehnologije, te znati djelovati kada tehnologija nije dostupna, važno je od početka usmjeravati djecu u pravom smjeru i dati im potrebne informacije o njihovim budućim poslovima, a sve počinje pravim upisom srednje strukovne škole. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta vrlo aktivno provodi mjere i aktivnosti kojima se potiče upis u strukovne škole i na obrtnička zanimanja, a za sljedeće tri godine planiraju se stipendije u iznosu od 18.000 kn godišnje, odnosno do 54.000 kn u tri godine, kako bi učenici srednjih strukovnih škola, koji se obrazuju po navedenom modelu školovanja, mogli ostvariti svoj san. Obrazovanje bi trebalo biti aktivni nositelj promjena i novih potreba, kako u društvu i poduzetništvu, tako i na tržištu. Zato u Ministarstvu žele učenike potaknuti na konstruktivno promišljanje o vlastitoj budućnosti, a roditelje da im pomognu pravilno ih usmjeriti prema izboru zanimanja koje će im omogućiti ostvarivanje osobnih potencijala i zadovoljstva u budućem radnom životu. Više o poticajima saznaj ovdje.
Sadržaj je isključiva odgovornost Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta