Cilj nam je povećanje produktivnosti i konkurentnosti domaće poljoprivrede, ne zanemarujući pritom ni klimatske i okolišne ciljeve na kojima uvelike počiva nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) EU.U tom kontekstu na raspolaganju su nam sredstva na temelju dosadašnje financijske omotnice, plus 131 milijun eura dodatnih sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).
Već za razdoblje od 2021. do 2023. Hrvatskoj je na raspolaganju 1,75 milijardi eura, a od 2023. do 2027. 3,6 milijardi eura, kazao je jučer državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, predstavljajući završni dokument nacionalnog strateškog plana za poljoprivredu kojega će Hrvatska ovog tjedna poslati u Europsku komisiju (EK).
Za obnovu sela 12% novca
Strategijom će se definirati budući smjer trošenja potpora za poljoprivredu i ribarstvo, koje se, osim iz EU, dijelom isplaćuju i iz hrvatskog proračuna, a sve to kako bi se proizvodile veće količine visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljalo prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijelo boljoj kvalitetu života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima. Plan je da se do 2030. poveća vrijednost obujma poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih 20 na 30 milijardi kuna, kao i produktivnost hrvatskih poljoprivrednika, uz snažnije poticanje poljoprivrednih gospodarstva, posebice mladih poljoprivrednika i njihovo zadržavanje na selu.
Strateškim planom tako su, objašnjava Majdak, definirane tri grupe ciljeva, od sektorskih intervencija do zadovoljavanja klimatske i okolišne ambicije EU te razvoja i demografske obnove sela, odnosno ruralnog prostora. Za prvu grupu predviđeno je 61% ukupne omotnice, a preostale dvije 25, odnosno 12%, a da je posla puno, najbolje potvrđuju činjenice da su u domaću poljoprivredu do sada ubrizgana velika sredstva.
I dalje nismo samodostatni u većini poljoprivrednih proizvodnji, produktivnost nam je u poljoprivredi na 31%, a u prehrambeno-prerađivačkoj industriji na 51% prosjeka EU, veliki smo uvoznik hrane i imamo veliki vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. U strukturi prekomjernog uvoza najzastupljeniji su proizvodi s najvećom dodanom vrijednosti, poput mesa, mlijeka i jaja. Potpore su nam od ulaska u EU porasle za 2,8 puta, sa 2,4 na 6,8 milijardi kuna, a kad je riječ o rezultatima, samo, primjerice, stočarska proizvodnja, koja je ključni pokazatelj razvijenosti poljoprivrede, od ulaska u EU bilježi pad od 7,2%.
Mladima dodatne potpore
Nacionalnim strateškim planom cilj je povećati produktivnost rada domaćih poljoprivrednika za 60%, udvostručiti njihov prosječni dohodak, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30% te udio prehrambene industrije u BDP-u za 20%. Za primarnu poljoprivrednu proizvodnju osigurano je više od 204 mil. eura te 143 mil. eura za prehrambeno-prerađivačku industriju.
Položaj poljoprivrednika jačat će se poticanjem kratkih lanaca opskrbe, poticanjem udruživanja u poljoprivredne organizacije, investicijama kroz sektorske programe, financiranjem infrastrukture kroz NPOO... Intervencije s ciljem zadržavanja mladih u ruralnom prostoru podrazumijevaju pak dodatne potpore dohotku po površini (za prvih 50 ha), povećanje potpora za preuzimanje PG-a s 50 na 75 tisuća eura, sufinanciranje investicija u proizvodnju...
Možda da dignu dupeta iz toplih ureda i odu na teren i vide gdje leži glavni problem. Na ovaj način mogu potpore dignuti i x10 a rezultat će biti sličan. Nesposobni su do bola.