Ako je cijela hrvatska poljoprivreda ispod 30% konkurentnosti prosjeka EU, a 20% EU-15, onda se moramo jako zamisliti, poručio je svojedobno s Večernjakove konferencije “Hrvatska kakvu trebamo” vlasnik i čelnik uprave Osatina grupe Mirko Ervačić, ističući kako je poljoprivreda ozbiljna grana u kojoj onaj tko nije tržišno konkurentan nema što raditi. Novostvorena vrijednost je prioritet i samo su takvi proizvođači, od kojih profitiraju i šira zajednica i država, hvale vrijedni, kazao je, potkrepljujući to i primjerom svoje kompanije.
Tvrtka je osnovana 1993. na području Đakovštine kao malo privatno poduzeće sa samo tri radnika u sjemenari. No iako je i danas usko povezana s veleprodajom sjemenske robe, gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, 30-ak godina kasnije sustav je u potpunosti posložen, od obnovljivih izvora do ratarstva, voćarstva, povrćarstva, stočarske proizvodnje, prerade, distribucije... temeljenih na najmodernijim tehnologijama i inovacijama, konkurentnoj cijeni i kontinuitetu proizvodnje.
Na fotografiji: Mirko Ervačić, šef uprave
Ervačić, koji je inače diplomirani inženjer poljoprivrede, jučer nije htio govoriti o brojkama, osim da na svim poljima povećavaju proizvodnju i da im dobro ide. No prema zadnjim dostupnim podacima, grupacija godišnje samo povrća proizvede više od 35.000 tona, od kojega više od 80% završi u izvozu u 15 europskih zemalja, dnevno više od 15 kamiona robe. Izvoz njihovih krastavaca čini 92% ukupnog izvoza toga povrća iz Hrvatske. Svakoga sata pakiraju i kalibriraju 20 do 22 tisuće komada salatnih krastavaca, oko 8500 tona godišnje, a izvezu i 70% od oko 8000 tona proizvedenih rajčica. Pod ratarstvom je oko 5000 ha, pod jabukama 88 hektara...
Grupacija je i najveći proizvođač mlijeka u Hrvatskoj, dnevno se na farmama muznih krava pomuze između 150 i 160 tisuća litara mlijeka, odnosno oko 55 milijuna litara godišnje i isporuči Vindiji, a proizvodi i velike količine svinjetine i govedine. Stočarska proizvodnja zaokružena je pogonom za preradu mesa, proizvodnjom trajnih i polutrajnih prerađenih proizvoda i svježeg mesa pod brendom Vero. Na farmama su pak biopostrojenja s kojih se organska masa koja nastaje kao nusproizvod prerađuje u humus za proizvodnju supstrata za cvijeće i vrt pod brendom Florasan. U najvećem gljivarniku u Europi, također u vlasništvu grupacije, može se proizvesti i 10.500 t gljiva godišnje, dok se u čitavoj Hrvatskoj pojede najviše 5500 tona.
– Nikada nam nije išlo glatko, niti će ikada ići – kazao je lani Ervačić za Večernji list, objašnjavajući i kako su do tada, samo u posljednje tri godine investirali 800 mil. kuna.
Zaposlenost su digli na oko 1600 radnika s prosječnom plaćom od oko 6800 kuna, za što je ustvrdio da je 70% viša od prosjeka branše u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a pet godina ranije imali su 400-tinjak zaposlenih. Među 10 najvećih poljoprivrednih tvrtki u Hrvatskoj koje su lani iz Programa ruralnog razvoja (PRR), Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te nacionalnog proračuna povukle ukupno 108,4 milijuna kuna Novi Agrar u sastavu Osatine bio je drugoplasiran (iza Belje plusa) s 38,2 mil.a kuna, dok su PIK Vinkovci plus, kojih bi Osatina mogla postati vlasnik, dobili 16,4 milijuna kuna potpora.
>> Pogledajte i ovaj video: Obnova nakon potresa - godinu dana poslije
pusti prosječnu plaću, napiši kolika je plaća običnog radnika