Dugotrajnost krize aktualizirala je važnost štednje, na nju se više ne gleda kao na ulaganje; ona je nužnost u nesigurnim vremenima. Pravo je ulaganje nešto drugo, podrazumijeva veći povrat i veći rizik. Nakon nekoliko godina rekordnih kamata na štednju, trend je silazan. Utješno je da još uvijek pasivne kamate u Hrvatskoj s rasponom između dva i 5,6 posto nadmašuju prosjeke EU, a jednako je i s kamatama na kredite.
Past će i dugoročne kamate
– Kamate na štednju u kunama pod utjecajem su smanjenja kamata na domaćem novčarskom tržištu (ZIBOR) gdje još ima prostora za nastavak. Likvidnost banaka je visoka i nakon sniženja kamata na kraći rok, očekujemo postupno snižavanje kamata na dulji rok – najavljuje Anton Starčević, glavni ekonomist RBA, a sličan trend prognozira i na štednju u eurima, gdje se kamate postupno smanjuju prema razini kamata koje banke ostvaruju na alternativnim izvorima financiranja s inozemnih tržišta kapitala. Ne očekuje veći rast kamata na zaduživanje do kraja ove godine, a i 2011. izgledi za rast euribora su minimalni pa Starčević vjeruje u zadržavanje kamata na istoj ili nižoj razini. Usto, 2011. je godina parlamentarnih izbora u kojoj nije uobičajeno pokretati veće reforme te neće biti ni impulsa za smanjenje kamata na kredite. U Volksbanci do kraja godine očekuju nastavak laganog pada kamata, kao i početkom 2011., ali znatno smanjenom dinamikom u odnosu na drugu polovicu 2010. Oporavak gospodarstva i stabilizaciju kamata očekuju u drugoj polovici 2011. Makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač kaže da su likvidnost bankarskog sustava i lakši pristup stranom financiranju omogućili stabilizaciju i pad kamata 2010., što je izgledno i u 2011.
– Očekujemo da se nastavi i trend pada kamata. S obzirom na to da pada potražnja za kreditima, smanjuje se i potreba banaka za osiguravanjem izvora financiranja, što dovodi do pada kamata na oročene depozite – kaže i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.