ZAPOŠLJAVANJE

Karantena je srezala pristup tržištu rada za mlade i strance

Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
Karantena je srezala pristup tržištu rada za mlade i strance
01.06.2020.
u 20:01
Zaposlenost umirovljenika i starijih od 65 godina lagano je porasla u travnju
Pogledaj originalni članak

Tijekom karantene potražnja za radnicima, mjereno brojem objavljenih oglasa za posao, smanjena je 70 posto. Od svibnja je tržište rada živnulo, no daleko je to od dinamike koja je prije bila prisutna u ovo doba godine. Najveće žrtve zatvaranja ekonomije zasad su bili mladi radnici na tržištu, posebno oni koji su bili zaposleni na određeno ili su radili sezonski te stranci!

U travnju je, na primjer, na burzi rada bilo oko 16 tisuća nezaposlenih u dobi do 34 godine više nego u istom razdoblju prošle godine. Slabo su se tražile i dozvole za rad stranaca pa je tako do prošlog tjedna bilo neiskorišteno oko 64 tisuće od 78 tisuća novih kvota odobrenih za 2020. godinu. Najviše stručnjaka iznad 65 U turizmu je ostalo neiskorišteno 27 tisuća od 30 tisuća mogućih kvota za strance. Prve su bez posla ili prilike za rad ostale osobe koje su bile orijentirane za uslužni sektor i sezonske poslove.

Podaci o broju osiguranika, odnosno zaposlenih krajem travnja otkrivaju jednu neobičnost, a to je da je tijekom karantene porastao broj umirovljenika zaposlenih na četiri sata za stotinjak te općenito broj zaposlenih starijih od 65 godina za tristotinjak. Nisu to velike brojke, ali sugeriraju da potreba za radom starijih radnika nije prestala zbog kratkotrajnog prekida gospodarskih aktivnosti. Starijih od 65 godina najviše je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, među arhitektima, inženjerima, istraživačima, zatim u trgovini (pretpostavka je više kao vlasnici obiteljskih obrta nego kao radnici za blagajnama), prerađivačkoj industriji te sustavu zdravstva koje zapošljava znatan broj liječnika. Nisu istisnuli mlađe Podaci kažu da je potkraj travnja na pola radnog vremena bilo zaposleno 12.010 umirovljenika, a ukupan je broj starijih od 65 godina među zaposlenima bio 16.545, što je nešto više od jedan posto ukupne zaposlenosti te je i u travnju lagano rastao.

Ekonomski institut Zagreb u svojoj redovitoj mjesečnoj analizi ističe da je tijekom karantene znatno pala potražnja za radom prodavača, kuhara i konobara... no ne i medicinskih sestara ili građevinskih radnika svih zanimanja, koji su zbog potresa bili posebno traženi u Zagrebu. Ljudi koji odlaze u prijevremenu mirovinu slobodno se mogu zapošljavati na četiri sata dnevno od početka prošle godine, uz zadržavanje mirovine, ali njihov broj nikad nije bio toliko velik da bi istisnuo druge skupine zaposlenih s tržišta rada.

Šime Smolić, voditelj hrvatskog istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju, u sklopu EU SHARE projekta upozorava da lošije zdravlje smanjuje vjerojatnost za zaposlenost u starijoj radnoj dobi, a njegovo je istraživanje pokazalo da svaka dodatna kronična bolest smanjuje šanse za zaposlenost 28 posto.

Danijel Nestić: Subvencije za kraći rad imaju smisla samo u industriji

Lipanjske potpore za čuvanje radnih mjesta sužene su na tvrtke s padom prihoda većim od 50% u malom broju sektora i podsektora (poljoprivredi, prijevozu, turizmu i ugostiteljstvu, putničkim agencijama, organizatorima raznih sportskih, kulturnih i drugih događaja, popravci računala i slično). Ovaj mjesec trebala bi se otvoriti rasprava i o skraćenom radnom tjednu kao novom obliku pomoći.

– Čuvanje radnih mjesta preko kraćeg rada ima smisla u industriji jer se tako čuvaju radnici sa specifičnim znanjima. Tamo gdje se radna snaga može relativno lako zamijeniti, upitna je efikasnost takve mjere – komentira Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar SharonPO87
SharonPO87
14:13 02.06.2020.

w​​w︆︅︆︅︆︅​w︆︅︆︅︆︅​​​.​​k︆︅︆︅︆︅​​​i​​​s​​s​​​​t​​​​︆︅o︆︅︆︅​​k︆︅︆︅︆︅​​.​c​︆︅︆︅︆︅o​​m

ST
stefj
20:50 01.06.2020.

Ove potpore sa skraćenim radnim tjednom idejno su namijenjene za proizvodne djelatnosti, a mi toga baš i nemamo nešto puno. Smisla takvih mjera za konobare i sobarice nema... No, budući da EU financira samo takve potpore, treba se uključiti u to. Tako da ovo malo industrije što imamo ne gubi radnu snagu... A inače, prema nastupima i prema medijskom utjecaju, vidimo da se gospodarska politika opet vodi dogovorom vlade sa sindikatima državnih i javnih službi. Znači potpuno ista politika koja nas je dovela na samo dno EU-a, a budući da se prakticira i dalje, nema niti malo šanse da se sa tog dna izvučemo... Opet bez reformi javnog sektora, opet čuvanje mjesta u javnom sektoru po cijeni devastacije privatnog sektora, opet zaduživanje za potrošnju, itd...