U sivoj zoni plaćanje kućnih popravaka, dadilja, frizera...

Gotovina se najviše koristi za plaćanje malih obrtničkih i osobnih usluga, popravaka i servisa; gotovo u stopostotnom iznosu tako se podmiruju troškovi kućnih majstora, u 77% slučajeva usluge frizera, pedikera i kozmetičara te više od polovine usluga postolara, krojača, optičara i sličnih zanata. Upravo je to “siva” zona ekonomije koja zaobilazi poreze. Pokazalo je to istraživanje o povezanosti elektroničkog plaćanja i suzbijanja sive ekonomije koje je za kartičarsku kuću Visu proveo Ekonomski institut te kao kritične točke detektirao i plaćanje voća i povrća na tržnicama, izdatke za sport i zabavu, alternativnu medicinu, taksi-usluge i najam apartmana. Gotovinom, premda ne i mimo računa, plaća se i u kafićima, slastičarnicama, pekarnicama i restoranima brze hrane. Udio gotovinskih plaćanja u Hrvatskoj još uvijek je prilično velik, uzme li se u obzir da tri četvrtine (76,8%) građana koristi kartice, a 53% kartice i sustave elektroničkog plaćanja. Čak 73% ispitanika smatra da bi se sve javne usluge trebale plaćati karticama ili elektronički.

– Cilj je do 2020. omogućiti prihvat beskontaktnih kartica na svim Visinim prodajnim mjestima u Europi. Kako bismo dostigli bezgotovinsko društvo, nužna je kvalitetna priprema i uključenje svih segmenata društva i gospodarstva u Hrvatskoj. Uvjereni smo da ćemo, uz potporu financijskih i Vladinih institucija, potrošačima omogućiti da u svakoj prilici plaćaju elektroničkim putem – rekao je Davor Kršul, Visin menadžer za Hrvatsku, na predstavljanju rezultata studije. Udio sive ekonomije u hrvatskom je BDP-u 27,7% i mnogi smatraju da se može suzbiti bezgotovinskim plaćanjem. No, istodobno bi trebalo regulirati i mogućnost zloporabe korištenja privatnih podataka o potrošačkim navikama građana.