Pred svjetskim je gospodarstvom teška godina jer su najrazvijenije zemlje svijeta u ili pred recesijom. Japan je u recesiji, od koje se neće oporaviti barem godinu dana. U recesiji je i američko gospodarstvo premda to još službeni podaci nisu potvrdili. U Zapadnoj je Europi osjetno usporen rast gospodarstva, a posebice zabrinjava situacija u lokomotivi eurozone - Njemačkoj. Većina analitičara vjeruje u oporavak SAD-a i eurozone polovicom ili potkraj ove godine, no u to nitko ne može biti siguran.
Brza reakcija Amerikanaca
Nakon terorističkih napada 11. rujna bilo je posve jasno da gospodarstvo SAD-a tone u recesiju. Pitanje je samo koliko će biti duboka i koliko će potrajati? Analitičari se nadaju da neće trajati dugo jer su američke vlasti vrlo brzo reagirale. Kongres je brzo odobrio izvanrednu proračunsku potrošnju od 40 milijarda američkih dolara za obnovu šteta i obranu te pomoć od 15 milijarda dolara zrakoplovnim kompanijama, koje su se našle pred kolapsom. Bijela je kuća najavila i porezne olakšice i druge mjere za poticanje gospodarstva, a brzo je reagirala i središnja banka (Fed) smanjenjem kamatnih stopa.
Kombinacija velikih fiskalnih i monetarnih olakšica trebala bi na ljeto 2002. godine rezultirati početkom oporavka, kažu analitičari koji svoj optimizam temelje na nekoliko činjenica.
Kao prvo, Fed je kamate snizio na stopu nižu od inflacije, čime je kapital praktično postao besplatan. Ključna kamata utvrđena je, naime, na 1,75 posto, a inflacija iznosi oko 2,70 posto, što je iznimno poticajno za investicije kompanija, kao i za kreditiranje stanovništva.
Nadalje, analitičari drže da je povoljna i kombinacija povećane potrošnje na vojnu industriji i poreznih olakšica koje bi, prema nekim procjenama, u idućih nekoliko godina mogle dosegnuti čak 180 milijarda dolara ili gotovo dva posto bruto domaćeg proizvoda SAD-a. Takvi bi fiskalni poticaji, među najvećima u povijesti, trebali stvoriti nova radna mjesta i potaknuti investicije.
Oporavku gospodarstva mogao bi pomoći i financijski sektor koji je iznenađujuće zdrav. Banke imaju puno kapitala, a Fed-ova sniženja kamata osigurala su bankama i jeftin novac.
Međutim, upravo se zbog toga neki ekonomisti plaše inflacije. Fed je prošle godine čak 11 puta smanjivao kamate, spustivši ih na najnižu razinu u 40 godina. Nikada u tako kratko vrijeme kamate nisu toliko smanjene, kažu analitičari, koji se plaše da će tolike redukcije kamata i jeftin novac razbuditi inflaciju.
Plaše se i da u borbi protiv prve recesije "nove ekonomije" neće pomoći klasični recepti. Donedavno je bilo uobičajeno, gotovo ekonomski zakon, da se pozitivan utjecaj smanjenja kamata osjeti za maksimalno šest do devet mjeseci. No, prošlogodišnje iskustvo govori o sve manjoj učinkovitosti rezanja kamata u poticanju gospodarstva jer u SAD-u nema još nikakvih naznaka oživljavanja.
Moguć negativni faktor je i nezaposlenost. Nastavi li se njen rast, potrošnja će, dakako, pasti, što će pak izazvati daljnji pad proizvodnje, pa i cijelog gospodarstva.
Opasna godina za Europu
Europljani se nadaju brzom oporavku američkog gospodarstva jer bi njima to omogućilo izbjegavanje recesije. Naime, rast gospodarstva eurozone opasno je usporen, pa mu analitičari Economista u 2002. godini predviđaju rast od samo jedan posto. Posljednjih mjeseci raste nezaposlenost, padaju proizvodnja i potrošnja stanovništva... Zbog terorizma je pala turistička atraktivnost regije, a već je propalo i nekoliko aviokompanija, poput belgijske Sabene i Swissaira.
Usto, kompanijama u eurozoni tek slijedi restrukturiranje kako bi dosegnule konkurentnost američkih i japanskih tvrtki, a s uvođenjem gotovinskog eura slijedi i prilagodba kompanija i cijelih gospodarstava zahtjevima jedinstvenog tržišta. Usto, s Amerikom u recesiji pao bi europski izvoz. Stoga analitičari prognoziraju vrlo opasnu godinu za eurozonu. To, pak, znači da bi i europske zemlje u tranziciji, od Poljske, Češke, Slovačke do Mađarske, Slovenije i Hrvatske mogle osjetiti posljedice jer je Europska unija njihovo najveće izvozno tržište, a izvoz predstavlja jednu od osnova rasta njihova gospodarstva.
Europljani se stoga nadaju brzom oporavku američkog gospodarstva jer bi to uvelike pridonijelo izbjegavanju većih lomova u Europi. No, hoće li klasični recepti za borbu protiv recesije dati rezultate ili će prva recesija "nove ekonomije" zahtijevati posve drugačije mjere, ostaje da se vidi.
Nenad Bach