Na trodnevnoj Konferenciji o dobroj ekonomiji, koju je u prostorima Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu organizirala Zelena mreža aktivističkih grupa i Zadruga za dobru ekonomiju, okupila se krajem prošlog tjedna kritična masa entuzijastičnih društvenih poduzetnika koji takve modele već primjenjuju. Nije, međutim, bilo onih koji su zaduženi za funkcioniranje našeg gospodarstva.
Potpore zadrugama
No, zato se na lokalnoj razini stvari pokreću, što ni ne čudi, s obzirom na to da je solidarno gospodarstvo i fokusirano na mijenjanje društva „od dna“, iz lokalne baze prema nacionalnoj. Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba, najavila je da će tijekom ove godine krenuti s potporama za socijalne poduzetnike, premda im je u ovoj fazi još teško definirati tko se u njih ubraja.
– Zasad smo se fokusirali na zadruge zbog načina korištenja dobiti – kaže.
Upravo reinvestiranje dobiti i podupiranje kvalitete života cijele zajednice, a napose uključivanje onih koji su ekskludirani s tržišta rada, poput invalida i starijih od 50, razlikuje solidarno od klasičnog poduzetništva.
Financijsku „injekciju“ od 50 mil. eura iz Europskog socijalnog fonda najavila je i Stella Fišer Marković iz Vladina ureda za udruge koja pojašnjava da će novac plasirati kroz subvencije, mikrofinanciranje, kredite i garancije.
– Razgovaramo i s HBOR-om i ministarstvima o spuštanju tih sredstava preko etične banke kad se osnuje. Novac bi se efikasnije uložio da ide preko banke jer ga ona može multiplicirati.
Poslovnice na terenu
Nije jedina koja osnivanje etične banke, jedine financijske institucije koja se uklapa u uzuse društvenog poduzetništva, uzima kao gotovu stvar.
– Za oko mjesec dana HNB će odlučivati o licenci. Banka neće biti tek procjenitelj rizika, nego će kroz kapacitete zadruge i podršku klijentima aktivno smanjivati rizik projekata u koje se ulaže – poručio je Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje koja je osnivač eBanke.
Pomoć očekuje od stručnjaka zadrugara; agronoma, IT-ovaca, energetičara.
– Već smo se sa 36 zadrugarskih tvrtki dogovorili da ćemo njihove prostorije s obučenim osobljem koristiti kao poslovnice u kojima će se moći otvoriti račun, pripremiti kreditna dokumentacija, dobiti info – kaže Jeras. Kaže da je HNB počela razgovarati s njima tek kad su se uključili u Federaciju europskih etičnih i alternativnih banaka koja raspolaže sa 28 mlrd. eura aktive (FEBEA).
– Za ono što Goran ovdje pokušava u godinu ili dvije, nekima je trebalo deset. Podržavamo eBanku u Hrvatskoj, predstavljat ćemo je pred institucijama EU – poručio je Daniel Sorrosal iz FEBEA-e koji je govorio je i o primjerima financiranja iz Švicarske i Italije; u jednom su kamate niže, što je nekretnina ekološki održivija, a drugi je model, također financijski održiv, financiranje i upravljanje stambenim naseljem koje po 50 posto tržišne cijene iznajmljuje stanove ljudima slabijeg imovinskog stanja.