Kontroling: Zbog krize sve traženije zanimanje, pa tvrtke zapošljavaju već i apsolvente

Kada je kriza, u prvi plan dolaze neka nova zanimanja koja bi mogla popraviti situaciju u kompanijama. Primjerice kontroling, u čijim sektorima osobe moraju znati dobro analizirati prošla događanja te predvidjeti buduća i na taj način omogućiti veću vrijednost tvrtke ili je u krizi barem čuvati. No svakako da s formiranjem ili ozbiljnijim priznavanjem tog odjela tek sada u krizi rezultati neće biti odmah vidljivi. U razdoblju prije krize važnost osoba koje se bave tim poslom primijećena je u vrlo malo tvrtki.

Mjesto kontrolera jedno je od pet najtraženijih radnih mjesta na domaćem tržištu, pa zbog toga neke tvrtke kadar pronalaze već među studentima na četvrtoj godini Ekonomskog fakulteta za honorarni posao.

– Među njih šest do sedam, dvije do tri osobe i ostaju raditi u kontrolingu – kaže Nidžara Osmanagić Bedenik, profesorica na Ekonomskom fakultetu. Naime, tek je prije šest godina na fakultetu uveden novi smjer Analiza i poslovno planiranje na kojem se pruža znanje kontrolinga – operativno i strateško planiranje, krizni menadžment, analize... Interes je sve veći i ti studenti imaju najbolje rezultate kod natjecanja za novi posao. Tu se traže konkretna znanja. A i grupe za sada nisu velike – tvrdi Osmanagić Bedenik.

Što se tiče definicije kontrolinga, postoje dva shvaćanja: američko kod kojeg je naglasak na računovodstvu, te europsko, prihvaćeno i kod nas, koje minimalno obuhvaća suoblikovanje ciljeva, planiranje, kontrolu s analizom te informiranje i izvještavanje, a osim računovodstvenih koristi i informacije iz drugih izvora unutar i izvan poduzeća.

– Kontroling ima tri glavna zadatka: planiranje, analiza i izvještavanje – kaže direktor Schiedel Hrvatska Damir Matijević te tvrdi da ga se može usporediti s navigatorom, bez kojega kapetan ne može. Današnji biznis vođen je sve više s klijentom uz sve veći broj konkurenata, trikova i taktika u vođenju posla. Kontroling nije samo mjerenje prošlosti, što se dogodilo, nego i procjenjuje što će biti – tvrdi Matijević.

Osmanagić Bedenik kaže da je provela dva velika istraživanja o razvoju kontrolinga u domaćim tvrtkama pri čemu je 33 posto tvrtki koje imaju kontroling nastalo preimenovanjem odjela plana i analize. Sadržaj je ostao isti. A kontroling bi trebao biti stručna podrška i neutralan, da ne navija ni za jednu stranu i da je aktivna potpora menadžmentu. Odnosno da ne čeka da mu uprava dođe s problemom. Te da živi s tvrtkom i koristi metode kako bi jasno vidio pravac.

Podrška menadžmentu
– Neke tvrtke koje dobro posluju smatraju da im kontroling ne treba, no ima i onih čije poslovanje nije zadovoljavajuće te smatraju da je za kontroling prekasno. Naime, bitno je na vrijeme prepoznati značaj kontrolinga te ga uvesti u tvrtku kako bi se u aktualnim uvjetima poslovanja sačuvala postojeća vrijednost odnosno stvorila nova – kaže Mladen Meter, direktor tvrtke Poslovna učinkovitost.

Marin Matijaca, član uprave Triglav osiguranja dodaje da je kontroling ključna točka u tvrtki kao podrška menadžmentu pri donošenju strateških odluka. Otegotna okolnost pri implementaciji kontrolinga je ta što se taj sektor poistovjećuje s prijašnjom službom za plan i analizu – nastavlja Matijaca i dodaje da prije nije bilo sofisticiranih informatičkih alata koji bi omogućavali dubinske analize, no s obzirom na promjenu načina poslovanja te modernizaciju tvrtki kao i potrebu za učestalim i preciznim projekcijama, uloga kontrolinga danas je znatno veća – tvrdi Matijaca, a posebno sada u krizi, nadodaje Ewald Felbar, predsjednik uprave Helios osigurnja.

– Brod koji treba navigatora sada je došao u područje gdje je magla. Važnost je tog navigatora, kontrolinga, puno veća jer ne mora mjeriti samo dubinu, nego i dalje da ne dođe do ledenjaka. Primarni cilj jedne tvrtke je preživjeti, a preduvjet za to je da imamo likvidnost. A da bismo imali likvidna sredstva trebamo biti uspješni, iskoristiti i omogućiti da budemo bolji od konkurencije. Koristeći razne analize s kojima bi se došlo do odgovora gdje se na tržištu pozicionirati. A što već prelazi iz operativnog u strateški kontroling. Odnosno, potrebno je imati dobrog koordinatora koji će pomoći da se situacija vidi šire – tvrdi Felbar.

Meter dodaje da je upravo u krizi najveća potreba za uvođenjem, korištenjem i afirmacijom kontrolinga u svijetu, pa će sada i kod nas doći do profiliranja te struke, iako, napominje Meter, neke procjene govore da je potrebno dvije do tri godine da u tvrtkama u potpunosti proradi koncept kontrolinga. Budući da se kod nas od prošle godine o tome počelo intenzivno govoriti, nadam se da će za dvije godine i kod većine naših poduzeća taj koncept u poslovanju u potpunosti biti prepoznat i primjenjivan.

– Smatram da kontroling uvelike može pomoći menadžmentu pri donošenju kvalitetnijih odluka, pogotovo u kriznim uvjetima. Pri tome je nužan proaktivan odnos i učinkovita komunikacija kontrolera s vanjskom i unutarnjom okolinom jer osim “isporučivanja brojki” i analiziranja brojnih izvještaja, vrlo je važno da kontroler može za tvrtku stvoriti dodanu vrijednost iz svoga rada iskazivanjem objektivnog mišljenja i davanjem prijedloga za poboljšanje.

Da bi kontoler uopće bio u toj prilici, nužno je da ga organizacija prihvati, a sam kontroler mora posjedovati nužne kompetencije. To se prije svega odnosi na stručnost ali u jednakoj mjeri i na osobni integritet te socijalne kompetencije. Prema tome, kada govorimo o ulozi i radu kontrolinga, nije riječ samo o isporučivanju i prezentaciji brojki, nego i o mišljenju koje mora iznijeti – kaže Meter. – Profil osobe u kontrolingu veoma je širok. Potrebno je ne samo analizirati nego dati i prijedloge – dodaje Felbar.

Mogućnost ušteda
– U vrijeme krize gradi se temelj za budućnost. A kontroler je nositelj znanja o tvrtki u cjelini, zato je u krizi važan. Prvi korak upravljanja krizom je preventivni oblik upravljanja krizom. Što sve treba poduzeti da se kriza preduhitri a uključuje brzo upozorenje, upravljanje rizicima, tihe signale, strategijske instrumente koji upozoravaju na to da bi jednog dana moglo krenuti loše. Tim se instrumentima kontroling mora koristiti. Primjerice ako su prihodi ili likvidnost pali, to je već kasni znak upozorenja. No ako se na vrijeme reagira, posljedice mogu biti manje – kaže Osmanagić Bedenik.

– U recesiji se, uz veću produktivnost svih djelatnika, traži optimizacija poslovnih procesa te kvalitetno upravljanje troškovima u čemu je kontroling desna ruka upravi društva – nastavlja Matijaca.

Osmanagić Bedenik kaže da se predviđa kako kontroling može napraviti godišnju uštedu na troškovima od osam do 15 posto, no za takvo što mora imati informatičku i informacijsku potporu.

– Prostor u uštedama u pravim tvrtkama nikada nije velik, jer bi se onda postavilo pitanje kako smo do sada radili – kaže Matijević i dodaje: – Zapravo, ako padne tržište, uštede dolaze kroz sam pad količine prodaje, smanjenu proizvodnju itd. Kontroling je mjesto gdje se i u uvjetima krize mogu naći novi načini u prostoru stvaranja nove vrijednosti.

Nove inicijative su priče o promjeni. I kontroling je zato nezaobilazni odjel koji u tome sudjeluje sa svojom širinom znanja i informiranosti, a ako on ne bude pristupio stvaranju novih šansi, pitanje je tko će to učiniti. A uštede mogu napraviti i drugi – kaže Matijević.

– Iza svake brojke kontroler vidi procese i ljude – kaže Osmanagić Bedenik dodajući da se na fakultetu pružaju znanja, tehnike i metode, no i druga znanja jer je u kontrolingu važna socijalna i emotivna kompetentnost. To nije samo rad s računalom i papirima, nego i s ljudima, među kojima mnogi imaju različita mišljenja. Na temelju toga mogu se vidjeti njihova viđenja i razmišljanja te se može potaknuti ljude da razmišljaju na drugi način. Možda ih ne učimo izravno tim vještinama, ali to je važno.

Inače, prije dvije godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu oblikovan je i specijalistički poslijediplomski studij iz kontrolinga, na koji se čeka dopusnica, a prema očekivanjima trebao bi početi raditi na jesen.

– Obrazovanje za kontroling je skromno, u Zagrebu postoji kao zasebni kolegij te smjer Analiza i poslovno planiranje, ali se na drugim ekonomskim fakultetima predaje samo u sklopu nekih smjerova – kaže Osmanagić Bedenik.

Mladen Meter: Procjene su da su potrebne 2-3 godine da koncept kontrolinga u nekoj tvrtki proradi u punoj mjeri. Kod nas se o tome intenzivno počelo govoriti tek nedavno pa bi rezultata moglo biti za otprilike dvije godine.

Damir Matijević: Današnji biznis sve je više vođen s klijentom, uz sve veći broj konkurenata, trikova i taktika u vođenju posla. Kontroling nije samo mjerenje prošlosti, toga što se dogodilo, nego i procjenjuje što će biti.

Marin Matijaca: Kontroling je ključna točka u tvrtki kao podrška menadžmentu pri donošenju strateških odluka. Izravno je odgovoran upravi društva pa se i zahtjev iz kontrolinga percipira kao zahtjev uprave.

Ewald Felbar: Primarni cilj jedne tvrtke je preživjeti. Preduvjet je likvidnost, za što moramo biti uspješni i bolji od konkurencije. Potrebno je imati dobrog koordinatora koji će pomoći da se situacija vidi šire.

Nidžara Osmanagić Bedenik: Kontroling je jedno od pet najtraženijih radnih mjesta. Neke tvrtke i ne čekaju diplomirane ekonomiste nego dolaze na fakultet i angažiraju studente na četvrtoj godini za honorarni posao, a među njih šest-sedam, dvije do tri osobe i ostaju raditi u kontrolingu.