Kostrenčić kao dioničar Ine i sam razmišlja o tužbi

Nakon što su trojica hrvatskih članova uprave Ine podnijela službeni zahtjev za promjenu protuzakonita modela upravljanja Inom, koji je očekivano odbijen preglasavanjem dvostruko vrijednim glasom predsjednika uprave Zoltana Aldotta, u medijima su aktualizirana nagađanja da bi Hrvatska mogla pokrenuti još jedan spor, ovaj put pred hrvatskim sudom, istodobno dok traju arbitražni postupci u Washingtonu i Parizu.

Tko tu odgovara?

Ina je tvrtka registrirana u Hrvatskoj i mora funkcionirati prema hrvatskom Zakonu o trgovačkim društvima koji ne poznaje kombinaciju dvaju modela upravljanja tvrtkom kao u Ini, a na temelju čega poslovne odluke zapravo donosi odbor izvršnih direktora pod nadzorom predsjednika uprave, tako da članovi uprave nemaju čak ni informacije o poslovima za koje su oni, po ZTD-u, odgovorni. Je li takav oblik upravljanja moguće sudski osporavati, odnosno tražiti proglašavanje ništavim odredaba međudioničarskog sporazuma koje predviđaju takav način upravljanja Inom? Pitali smo to odvjetnika Marijana Kostrenčića.

– Ja mislim da je to moguće jer taj način upravljanja po ZTD-u nije predviđen. Uprava, a ne izvršni direktori, upravljaju društvom i odgovaraju. Tko u Ini odgovara – izvršni direktori ili članovi uprave!? Postojećim oblikom upravljanja preko izvršnih direktora koje je postavio MOL dovode se u zabludu investitori, dioničari i država. I sam kao mali dioničar razmišljam o podnošenju tužbe. Ina nije podružnica MOL-a, nego samostalna kompanija na tržištu kapitala i trebala bi sama voditi svoju poslovnu politiku. Uz to što se naš zakon u slučaju Ine ne primjenjuje, sada imamo i pravomoćnu presudu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera koja pokazuje da se korupcijom došlo do tog protuzakonitog modela upravljanja tvrtkom. Sve drugo je pričam ti priču – kaže odvjetnik Kostrenčić, uvjeren da će Hrvatska dobiti arbitražu u Parizu. Dodao je da bi ona u Washingtonu trebala pričekati ishod pariške arbitraže.

Hoće li DORH tužiti?

Odvjetnik Kostrenčić potvrdio nam je da nije sporno samo ono što ističu hrvatski članovi uprave, dakle odbor izvršnih direktora, LODO sustav (lista ovlaštenja za donošenje odluka) te presudni glas predsjednika uprave, nego je protuzakonito i to što po trojicu članova uprave biraju najveći dioničari, a ne Nadzorni odbor. Hrvatska je strana prijedlog Nadzornog odbora koji je predviđao ukidanje odbora izvršnih direktora odbacio tražeći da se odlučuje kvalificiranom većinom. Mađarska strana traži da i pri donošenju odluka dođe do izražaja to što imaju relativnu većinu. Dio nesporazuma je u tome mogu li se interesi dioničara zaštititi ugrađivanjem nadzornih mehanizama koji se nude Zakonom o trgovačkim društvima.

Prijedlog Nadzornog odbora o novom modelu upravljanja Inom formalno je prihvatila uprava zahvaljujući jačim glasovima mađarske strane. Na načelno pitanje može li Nadzorni odbor intervenirati zbog eventualnog nezakonitog upravljanja društvom, predsjednik NO Ine prof. dr. sc. Siniša Petrović odbio je bilo što reći ponovivši temeljni odgovor svim svojim kritičarima:

– Jedino što može Nadzorni odbor jest da sve što radi, radi u najboljem interesu dioničarskog društva – kaže Petrović.

Podnošenje tužbe zbog nezakonita upravljanja Inom u ovlasti je DORH-a, a na upit zašto to nisu učinili već prije, odvjetnik Kostrenčić kaže kako misli da važu. Upit smo poslali i DORH-u.