Priča o budućem rastu euribora, a s njim i ostalih referentnih kamatnih stopa uz koje se u Hrvatskoj veže promjenjivi dio kamatnih stopa, drži vodu, no visinu kamata ne definira samo njihov promjenjivi dio.
Fiksni dio kamatne stope nekako ostaje izvan fokusa, a tu se još da ušićariti. Pad kamatnih stopa banke su posljednjih godina generirale iz smanjenja referentnih kamata, no u srpnju je, recimo, Erste banka naglasila da je posljednje smanjenje kamatne stope na kredite rezultat rezanja fiksnog dijela. Od 1. kolovoza 2015. do danas smanjili su je kod stambenih kredita u euru ukupno za 1,6 postotnih bodova, kod kunskih za 0,7 postotnih bodova. Addiko i Sberbank “isprsile” su se akcijama u kojima su drastično srušile kamate, i to Addiko za kredit s fiksnom kamatnom stopom, što znači da potpuno preuzima štetu ako promjenjivi dio kamate počne rasti tijekom sljedećih deset godina, što je maksimum otplate tih kredita. Možda taj primjer najbolje govori o višku likvidnosti od 22 mlrd. kuna u sustavu i prostoru za tesanje kamata.
David Tomašek, direktor ureda za strateški razvoj HPB-a priznaje da je kamatna marža u Hrvatskoj još uvijek viša od prosjeka u Europskoj monetarnoj uniji. – Postoji prostor za daljnje smanjenje marži, što je izvjesno – kaže Tomašek.
U RBA obrazlažu da im je rast gospodarstva omogućio bolju naplatu i smanjio gubitke pa su nove kredite odobravali uz niže iznose marži.
– Pritisak na snižavanje kamatnih marži pojačava višak likvidnosti u bilancama banaka koji povećava konkurenciju u ponudi kredita. Negativni utjecaji proizlaze iz odluka regulatora i zakonodavca kojima se poskupljuje poslovanje. U tom smjeru djeluju predložena rješenja u ovršnom postupku, kao i prijedlog parafiskalnog nameta u smislu turističke članarine na ostvarene prihode banaka – kažu u RBA.
Iz PBZ-a poručuju da je daljnje smanjenje kamatne marže moguće u mjeri u kojoj će se bržim rastom gospodarstva i vraćanja kreditnog rejtinga na investicijske razine smanjiti i rizik države i povećana potražnja.
U HUB-u priznaju okolnosti koje su izvor pritiska na pad marže, no kažu i da je opterećena rizicima koji se vežu uz sporiju i pravno kompliciranu naplatu kredita i slabiji potencijal investicijskog ulaganja te regulatorni trošak, najviši u EU. S obzirom na to da su kamatne stope na nove depozite uglavnom oko 0,1 posto, mogućnost kompenziranja pada kamata na kredite smanjenjem cijene depozita vrlo je ograničena, kažu u HNB-u koji mnogo važnijom smatraju bitku za klijente:
– Konkurencija na bankovnom tržištu jedan je od bitnih činitelja koji može smanjiti maržu i tako potaknuti daljnji pad kamatnih stopa na kredite – poručuje regulator. A to je dobar input i za klijente: najbolji je argument za pregovore oko kamate ponuda druge banke!
Dok će se fiksna marža za buduće kredite, izvjesno je, smanjivati, u ormarima je još kostura. Potrošači i dalje vode sporove jer banke definiraju marže izvan ugovora, unatoč presudi Vrhovnog suda, za kredite ugovorene prije 10. siječnja 2013.
Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage, podsjeća da je lani predložio izmjenu Zakona o potrošačkom kreditiranju naglasivši da banke moraju ugovoriti fiksne kamatne marže s početka ugovornog odnosa ako ih nisu prije toga ugovorile..
– Time bi se kamatne stope smanjile od jedan do tri postotna boda te bi se znatno smanjio budući rizik enormna rasta kamatnih stopa. Unatoč pisanom obećanju HDZ-a Udruzi Franak iz srpnja 2017., Vlada je odbacila taj prijedlog. Sada imam novi prijedlog – da se banke obvežu ugovoriti aktualne promjenjive kamatne stope i to u onim kreditima u kojima marže nikada nisu ugovorene. Time bi se konačno zaustavilo nezakonito kamatarenje – kaže Aleksić.
Neto kamatna marža, razlika između kamatne stope koju banka isplati na depozite i one koju naplati na kredite, u EU je lani bila veća samo u Mađarskoj i Bugarskoj; mađarski je rekord 3,2 postotna boda, mi smo na 2,9, a najniža je u Finskoj – samo 0,6. Nedavno nam je, doduše, pala malo ispod 2,7 postotna boda.
VIDEO Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi
krediti sa visokim kamatama u hrvatskoj plus tzv.valutna klauzula je dogovor domacih vodecih politicara i centara moci iz inozemstva ... ....hnb je mjenjacnica a ne centralna banka ...